Verzija na datum 10 juni 2013 u 19:48 uredi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja ← Starija izmjena		Verzija na datum 22 juni 2014 u 21:44 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 28: Danas priznat kao vrhunski pisac francuske poezije, Baudelaire je postao klasikom. Barbey d'Aurevilly vidi u njemu «''jednog Dantea jedne posrnule epohe''». Kroz svoje djelo, Baudelaire je nastoja istkati i pokazati veze između zla i ljepote, nasilja i naslade (''Mučenica''). Usporedo svojim zastrašujućim pjesmama (''Semper Ædem'') ili za njegovo doba skandaloznim (''Delphine i Hyppolite''), on je izrazio melankoliju (''Mœsta et errabunda'') i zavist uostalom (''Poziv na putovanje''). == Biografski elementi == Red 35: Izbačen [[1839]]. godine uiz liceja zbog neke sitnice, Baudelaire izabire život suprotstavljen građanskim vrijednostima utjelovljenim u majci i očuhu. Taj pak, sudeći život svog pastorka "skandaloznim", odlučuje pozvati ga na putovanje u [[Indija\|Indiju]]. Putovanje koje će Baudelaire skratiti, ali koje će natopiti njegovu imaginaciju (ljubav prema moru, egzotične vizije). Po povratku u [[Pariz]], zaljubio se u [[Jeanne Duval]], mladu mulatkinju, s kojom će upoznati čari i gorčine strasti. Prezaduženi dandy , stavljen je pod sudsko skrbništvo judiciaire i upoznaje od [[1842]]., jedan mizeran život. Tada započinje više poema [[Cvjetovi zla]] (''Fleurs du mal''). Kritičar umjetnosti i novinar, on napada egzaltirane forme [[romantizam\|romantizma]]. Godine[[1848]]., sudjeluje u svim bitkama na pari[kim barikadama, govori se, da bi pobudio ustanike na strijeljanje... [[Aupick]]a. Kasnije, dijeli mržnju [[Gustave Flaubert\|Gustava Flobera]] i [[Victor Hugo\|Viktora Igoa]] protiv [[Napoleon III\|Napoleona trećeg]]. [[Cvjetovi zla]] (''Fleurs du mal'') izlaze [[1857\|1857.]] a zbirka je dijelom osuđena «zbog vrijeđanja javnog morala i pristojnog vladanja». Novo izdanje [[1861]]. bit će obogaćebo i restrukturirano ali također zabranama sudca Pinara amputirano za šest pjesama (''Les bijoux/Dragulji'' ; ''Le Léthé/Leta'' ; ''À celle qui est trop gaie/Onoj koja je previše simpatična''; ''Lesbos/Lezbos''; ''Femmes damnées/Proklete žene'' (prva pjesma); ''Les métamorphoses du vampire/Metamorfoze vampira''). Bio je priznat samo od nekolicine svojih istomišljenika. U ''[[Le Figaro\|Figarou]]'' od [[5. 7.\|5. srpnja]] [[1857\|1857.]], [[Gustave Bourdin]] je ovako reagirao prilikom pojave njegovih ''[[Les Fleurs du mal\|Cvjetova zla]]'': «Ima momenata kad sumnjam u mentalno zdravlje gosp. Baudelairea, ima ih kad više ne sumnjam; to je većinom pri monotonom ponavljanju i premeditaciji istih stvari, istih misli. Odvratno natiskuje gnusno; odvratnost se asocirala s infektivnim... ». Pjesnik tada odlazi u [[Belgija\|Belgiju]] i nastanjuje se u [[Bruxelles]]u, gdje priprema jedan pamflet protiv te zemlje koja u njegovim očima ima izgled karikature francuske buržoazije. U Bruxellesu susreće [[Félicien Rops\|Felicijana Ropsa]] koji će ilustrirati njegove [[Cvjetove zla]] (''Fleurs du mal''). Umire u Parizu od afazije i paralize 1867. godine. Ukopan je na groblju [[cimetière de Montparnasse\|Montparnasse]] (6. odjeljenje), u istom grobu gdje su ukiopani i njegov očuh general Aupick i njegova majka. Treće izdanje ([[1868\|1868.]]) neće izići za njegovog života. Po njegovoj smrti, njegovo literarno naslijeđe prodano je na dražbi. [[Michel Lévy]] (izdavač) ga stječe za 1 750 franaka. Presuda iz godine [[1857\|1857.]] neće biti revidirana, niti Baudelaire rehabilitiran prije [[1949\|1949.]] godine. Red 47: == Vanjske veze === * [http://baudelaire.litteratura.com/ Charles Baudelaire, sa vie son oeuvre] Biografija i tekstovi na francuskom u formatu [[Portable Document Format\|PDF]]. * ''Fleurs du mal'' na francuskom: http://www.poetes.com/baud/indexa.htm * ''Fleurs du mal'' : http://www.guillaumedelaby.com/ph_baudelaire.pdf [[Portable Document Format\|PDF]]. * [http://www.incipitblog.com/2005/02/19/edgar-allan-poe-le-corbeau/ Livre audio « Le Corbeau\|Gavran » Edgar Poea u prijevodu Baudelairea]

Charles Baudelaire – razlika između verzija