Britanska funta – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 36:
Prije [[decimalizacija|decimalizacije]] godine [[1971]], svaka funta je bila podijeljena na 240 penija — iako se često govorilo kako je podijeljena na dvadeset [[Šiling|šilinga]], svaki od kojih je vrijedio 12 penija. Simbol za šiling je bio "/" or "s" — ne od prvog slova riječi, nego od latinske riječi ''[[solidus (novac)|solidus]]''. Simbol za peni bio je "d", od latinske riječi ''[[denarius]]''. (Solidus i denarius su bili rimski novčići.) Podjela funte na 240 penija bila je korisna jer se funta mogla dijeliti na polovine, trećine, četvrtine, petine, šestine, osmine, desetine, dvanaestine, petnaestine, šestnaestine, dvadesetine, dvadesetčetvrtine, tridestine, četdesetine, četrdesetosmine, šezdesetine, osamdesetine i stodvadesetine. Decimalni sistem je manje fleksibilan, jer se funta može dijeliti jedino na polovine, četvrtine, petine, desetine, dvadesetpetine i pedesetine.
Poslije [[Decimalni dan|Decimalnog dana]], vrijednost jednog penija bila je drukčija od prethodne vrijednosti. Prvih nekoliko godina nakon 1971, novi tip penija bio je poznat kao "novi peni". Novčići s denominacijama
== Platežno sredstvo i regionalni problemi ==
Red 47:
Sve [[Britanske kovanice|kovanice]] u uobičajenom opticaju su zakonito platežno sredstvo u UK, isto kao i rijetko viđene kovanice od pet funti i dvadeset pet penija, tzv. "krunske" kovanice. Nekoliko zlatnih kovanica koje je izdala Kovnica su još uvijek zakonito platežno sredstvo, iako kao [[zlatne šipke]] imaju daleko veću vrijednost od nominalne, pa se nikada ne koriste u opticaju i umjesto toga ih skupljaju [[Numizmatika|numizmatičari]].
[[Gibraltar]] i otoci
:''Vidi : [[Britanske novčanice]], [[Funta Otoka Man]], [[Guernseyska funta]], [[Jerseyska funta]], [[Gibraltarska funta]], [[Falklandska funta]], [[Sainthelenska funta]]''
Red 59:
Kao novčana jedinica, izraz '''funta''' dolazi od vrijednosti [[troy funte]] (373 grama) visoko čistog srebra poznatog kao [[sterling srebro]].
Sterling (zajedno s osnovnom novčanom jedinicom poznatom kao
Funta sterlinga, ustanovljena godine [[1560]]–[[1561|61]] od [[Elizabeta I.|Elizabeth I]] i njenih savjetnika, od kojih je najvažniji bio Sir [[Thomas Gresham]], donijela je red nakon financijskog kaosa tjudorske Engleske koji se često bio nazivao "Velikim krivotvorenjem" kovanica, i koji je donio razornu inflaciju u godinama [[1543]]–[[1551|51]]. Godine 1551, prmea [[Fernand Braudel|Fernandu Braudelu]] (Braudel 1984, pp 356ff), udio srebra u peniju je pao na jednu trećinu.
Red 77:
Kao i kod svih drugih svjetskih valuta, funta više nije nikako vezana za plemenite metale. Američki dolar je posljednji napustio zlatni standard godine [[1971]]. Funta je postala potpuno konvertibilna godine [[1946]]. kao uvjet za dobivanje američkog zajma od 3.75 milijarde [[Američki dolar|US$]] nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]].
Funta sterlinga se koristila kao valuta [[Britanskog Imperija|Britanski Imperij]].
=== Vezanost uz američki dolar ===
Red 88:
Sa slomom [[bretton Woods|sistema Bretton Woodsa]] – koji se zbio dobrim dijelom zato što su Britanci stvorili tržište [[Eurodolar]]a– funta je bila [[fluktuirajuća valuta]] ranih 1970-ih i predmet tržišnih špekulacija.
Nova kriza je nastala godine [[1976]], kada je procurila informacija kako je [[Međunarodni monetarni fond]] (MMF) smatrao da bi funta trebala imati vrijednost od US$1.50, te je kao rezultat funta pala na vrijednost od $1.57, na što je vlada odlučila posuditi 2,3 milijarde £ od MMF-a. Ranih [[1980-e|1980-ih]] funta je porasla na razinu od 2 $ jer su kamatne stope rasle kao posljedica [[monetarizam|monetarističke]] politike usmjerene na [[ponuda novca|ponudu novca]] i visoki tečaj bio je često okrivljavan za duboku [[recesija|recesiju]] godine [[1981]]. Na svojoj najnižoj razini funta je vrijedila 1.05 US$ u februaru 1985, prije nego što se vratila na 1.66 US$ tokom 1990-ih.
=== Vezanost uz njemačku marku ===
Red 111:
Godine [[2003]]. biblioteka [[Britanski Dom zastupnika|Britanskog doma zastupnika]] je objavila dokument [http://www.parliament.uk/commons/lib/research/rp2003/rp03-082.pdf research paper] (PDF document) koji sadržaj indeks vrijednosti funte za svaku godinu između [[1750]]. i [[2002]], gdje vrijednost iz godine [[1974]]. uzeta kao indeks od 100. (To je nova verzija dokumenta iz [[1998]]).
Dokument kako je vrijednost funte ostala stalna tokom cijelog perioda sve do [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]], pri čemu su se dozvoljavale inflatorne fluktuacije za vrijeme ratnog stanja i mnogi periodi kada su cijene padale. Vrijednost indeksa u [[1750]]. bila je 5,1, rastući sve do 16,3 u [[1813]]. godini prije nego štop je spala vrlo brzo nakon kraja
[[Inflacija]] je imala dramatičan efekt nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] — indeks je bio 20,2 u [[1940]], 33,0 u [[1950]], 49,1 u [[1960]], 73,1 u [[1970]], 263,7 u [[1980]], 497,5 u [[1990]], 671,8 u [[2000]] i 695,1 u [[2002]].
Red 203:
== Literatura ==
* ''The Perpective of the World,'' Vol III of ''Civilization and Capitalism'', [[Fernand Braudel]],
* ''A Retrospective on the Bretton Woods System : Lessons for International Monetary Reform (National Bureau of Economic Research Project Report)'' By Barry Eichengreen (Editor), Michael D. Bordo (Editor) Published by University of Chicago Press (1993) ISBN 0-226-06587-1
* ''The political pound: British investment overseas and exchange controls past-- and future?'' By John Brennan Published By Henderson Administration (1983) ISBN 0-9508735-0-0
| |||