Benedikt XVI – razlika između verzija

| nasljednik = [[Franjo I|Franjo I.]]<br />(2013 - )

Jovan Pavle II ga je 25. novembra [[1981]]. imenovao za prefekta Kongregacije za nauk vjere, predsjednika Biblijske papske komisije i papske međunarodne teološke komisije. 6. novembra [[1998]]. je postao prodekan kardinalskoga zbora, 30. novembra [[2002]]. je tadašnji papa potrdio njegovo izbor za dekana kardinalskoga zbora. Predsjedovao je Komisijom za pripremu katekizma katoličke Crkve, koji je bio zaključen za šest godina rada ([[1986]]–[[1992]]). 10. novembra [[1999]]. je dobio počasni doktorat iz prava (Laurea ad honorem) na rimskom univerzitetu LUMSA. Od 13. novembra [[2000]]. je počasni akademik Papske akademije nauka.

Kad je reč o Crkvi u sadašnjem vremenu krize, Racinger se zalaže za približavanje najradikalnijim katoličkim pokretima, čak i onim strujama koje anglikanci, luterani i ostali protestanti nazivaju [[fundamentalistima]]. U odnosima sa pravoslavnom crkvom zagovara ujedinjenje pri čemu bi svaka strana zadržala svoje uređenje i hijerarhiju. Potrebu ujedinjenja svih hrišćana pa­pa Benedikt XVI je naglasio već na svom prvom apo­stol­skom pu­to­va­nju, u italijanskom gradu Bari­ju, "da će nje­go­vo sto­lo­va­nje na tro­nu sve­tog Pe­tra obeležiti rad na uje­di­nje­nju hri­šćan­skih cr­kvi". Na za­vr­šnoj mi­si u glav­nom gra­du po­kra­ji­ne Pu­lja, gdje se održavao 24. euha­ri­stič­ki kon­gres, pa­pa je na­ja­vio kon­kret­ne po­te­ze u ci­lju re­kon­struk­ci­je uje­di­nje­ne hri­šćan­ske cr­kve gde se održavao 24. euha­ri­stič­ki kon­gres, pa­pa je na­ja­vio kon­kret­ne po­te­ze u ci­lju re­kon­struk­ci­je uje­di­nje­ne hri­šćan­ske cr­kve.