Antidifamacijska liga – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
{| class="infobox" style="width:247px; font-size:88%; text-align:left;" cellspacing="3"
|-
| colspan="2" style="text-align:center; font-size:120%;"| '''Antidifamacijska liga'''<br />'''''Anti-Defamation League'''''
|-
! Moto
Red 19:
|-
! Ključne osobe
| [[Sigmund Livingston]] (osnivač)<br />Robert Sugarman (tajnik)
|-
! Mrežno&nbsp;mjesto
Red 29:
Od listopada 1913. godine kada ju je osnovao [[B'nai B'rith|Neovisni red B'nai B'rith]], [[Židovi|židovska]] [[uslužna organizacija]] u Sjedinjenim Državama, njezina je izvorna misijska tvrdnja bila "zaustaviti, pozivima na razum i savjest te prema potrebi i na zakon, [[difamacija|difamaciju]] [[Židovi|židovskog naroda]]. Njezin je krajnji cilj osigurati pravdu i pošteni postupak prema svim sličnim građanima i zauvijek okončati nepravednu i nepoštenu diskriminaciju ili ponižavanje od bilo koje sekte ili skupine građana."<ref name=ADLCharter/> ADL ima 29 ureda u Sjedinjenim Državama i tri ureda u drugim zemljama, a sjedište je smješteno u [[New York City]]ju. [[Abraham Foxman]] vrši dužnost nacionalnog ravnatelja u Sjedinjenim Državama od 1987. godine. Nacionalni tajnik u Sjedinjenim Državama je Robert Sugarman.
 
== Počeci ==
Od listopada 1913. godine kada je ligu utemeljio [[Sigmund Livingston]], u ADL-ovoj povelji piše, <blockquote>"Neposredni cilj Lige jest zaustaviti, pozivima na razum i savjest te po potrebi pozivima na zakon, difamaciju židovskog naroda. Njezina je krajnja svrha osigurati pravdu i pravedan postupak prema svim sličnim građanima i zauvijek okončati nepravednu i nepoštenu diskriminaciju ili ponižavanje od bilo koje sekte ili skupine građana."<ref name=ADLCharter/></blockquote>
 
Livingston je osnovao ADL kao izravan odgovor na suđenje iz 1913. godine u kojem je [[Leo Frank]], židovski upravitelj tvornice i B'nai B'rithov predsjednik podružnice u [[Georgia|Georgiji]], osuđen zbog ubojstva [[Mary Phagan]], trinaestogodišnje radnice. Njegova je smrtna kazna izmijenjena zbog sumnje o njegovoj krivnji, no naposljetku ga je ubila [[linč|linčerska rulja]]. Postumno mu je udijeljen oprost 1986. godine kao priznanje propusta Države Georgije da ga zaštiti.<ref>[http://www.georgiaencyclopedia.org/nge/Article.jsp?id=h-906 Dinnerstein 2009].</ref>
 
== Ciljevi ==
Iskazana svrha ADL-a jest borba protiv "[[antisemitizam|antisemitizma]] i svih oblika [[bigotnost]]i (u Sjedinjenim Državam) i inozemstvu, borba protiv međunarodnog [[terorizam|terorizma]], ispitivanje korjenova [[mržnja|mržnje]], advokatura pred [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresom Sjedinjenih Država]], pomaganje žrtvama bigotnosti, razvijanje obrazovanih programa, te služenje kao javni resurs vladi, medijima, redarstvu i javnosti, sve prema cilju sprečavanja i smanjivanja mržnje."
 
Red 48:
U listopadu 2010. godine ADL je osudio primjedbe hahama [[Ovadia Yosef|Ovadije Yosefa]] da je jedina svrha nežidova bila služiti narodu Izraela.<ref>Mozgovaya, Natasha [http://www.haaretz.com/jewish-world/adl-slams-shas-spiritual-leader-for-saying-non-jews-were-born-to-serve-jews-1.320235?localLinksEnabled=false ADL slams Shas spiritual leader for saying non-Jews 'were born to serve Jews'] Haaretz Service, 20. listopada 2010.</ref>
 
== Odvojenost crkve od države ==
Jedan od glavnih ADL-ovih fokusa jest religijska sloboda za ljude svih vjera.<ref name = "RelFree">{{cite web
|url = http://www.adl.org/main_Religious_Freedom/default.htm