Halleyjeva kometa – razlika između verzija

Prvi zapisi o Halleyevu kometu sežu sve do 240.g. pne. Kad su ga vidjeli u [[Narodna Republika Kina|Kini]] i optužili za smrt udove carice. Od tada nas on nije nijednom posjetio a da to netko negdje u svijetu nije zabilježio. [[Babilon]]ci su ga vidjeli 164. i 87.pr. nove ere. Godine 12. pne. Rimljani su vjerovali da on simbolizira smrt vojnika i državnika [[Marko Vipsanije Agripa|Marka Vipsanija Agripe]]. Godine 295. Kinezi su shvatili da je [[kometa|komet]] što su ga vidjeli na istoku (kako se primiče [[Sunce|Suncu]]) istovjetan onom koji su vidjeli kasnije, istog mjeseca, na zapadu (kako se udaljava od Sunca). Godine 451. njemu je pripisana rimska pobjeda nad hunskim vođom [[Atila|Atilom]], a 684. ga optužiše za kugu. Taj se komet [[Zemlja (planet)|Zemlji]] najviše približio 837., kada mu se rep protegao preko polovice neba. Godine 1066. u Engleskoj se normansko osvajanje i smrt kralja Harolda II. u boju kod Hastingsa pripisalo njegovu utjecaju.

Godine 1222. [[Džingis Kan|Džingis-kan]], koji je taj komet smatrao svojim vlastitim zvjezdanim glasnikom, sa svojim je [[Mongoli]]ma pobio milijune, a koerjski su promatrači neba zabilježili da je rep kometa bio crvene boje. [[Johannes Kepler]] ga je vidio 1607. godine. U rujnu 1682. promatrao ga je i sam Halley. Godine 1910. razikani je ponovni dolazak Halleyeva kometa izazvao silnu paniku, napose kad su novine javile da su mu u repu otkriveni otrovni plinovi. U članku objavljenom na naslovnoj stranici, [[The New York Times|„The New York Times“]] je javio kako je francuski astronom [[Camille Flammarion]] prorekao da će, prođe li [[Zemlja (planet)|Zemlja]] kroz kometov rep, „plin cijanogen prožeti svu atmosferu i moguće utrnuti sav život na planetu“. Drugi su znanstvenici isticali da je rep kometa tako neizrecivo tanak da ga, sve da je i sav sazdan od otrovnih plinova, ne bismo ni osjetili. Šteta je, međutim, već bila učinjena. Neka je vremešna gospođa, užasnuta svime što komet može donjeti, izvršila samoubojstvo. Zemlja je doista prošla kroz kometov rep ali posljedica nije bilo.

Halleyev komet se giba retrogradno, to jest u smjeru kazaljke na satu, dok se planeti gibaju obratno. Njegova jezgra se okreće- to je zapravo prljava gruda snijega duga oko 15 kilometara i široka oko 10. Površina mu je išarana brdima i dolinama, a kora mu je tako tamna da je to jedno od najcrnijih tijela u Sunčevu sustavu, jer odražava samo oko 4% pristiglog svjetla. Kad se komet približi Suncu, džepovi leda u [[Jezgra|jezgri]] pretvaraju se u [[gas|plin]], pa izlijeću skupa s oblacima prašine. Ti se plinovi i prašina drže jezgre kao magla te stvaraju komu (kosu) kometa koja se širi i preko 100 000 kilometara u svemir. Ta koma izgleda gusta kao dim, ali je tako rasplinuta da je punih 300 milijardi puta rjeđa od zraka. Još je rjeđa aureola vodika koja okružuje glavu i proteže se milijunima kilometara.

Kada komet obavlja svoj nebeski obilazak, on plovi protiv Sunčeva vjetra, a ovaj plin i prašinu mete u dugi rep protegnut iza kometa. Bez obzira da li komet dolazi ili odlazi, rep mu je uvijek usmjeren od Sunca. Rep je obično podijeljen u ravne pramenove blijedomodrog plina i zakrivljene pramenove prašine, obojene u nijansu žutog, a svi oni s vremenom mijenjaju oblik. U ožujku 1986. dio se repa Halleyeva kometa odlomio i raspao. U veljači 1991. astronomi su s iznenađenjem otkrili da se Halley, negdje između putanja [[Saturn (planeta)|Saturna]] i [[Uran (planeta)|Urana]], neobjašnjivo posvjetlio. Možda je tome uzrok zakašnjela erupcija plina ili nepredviđeni udarac međuplanetarnog pirata- iako je ovo posljednje manje vjerojatno zato što se to dogodilo u slabo napučenom dijelu Sunčeva sustava.