Verzija na datum 8 decembar 2009 u 02:54 uredi Xqbot (razgovor \| doprinos) 112.443 izmene m robot Dodaje: zh-min-nan:Poàn-tō-thé; kozmetičke promjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 14 februar 2010 u 04:53 uredi poništi Мирослав Ћика (razgovor \| doprinos) 189 izmena mNema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 7: == Kako poluvodič radi == Kako bi bilo jasnije djelovanje poluvodiča razmotrit ćemo stakleni spremnik napunjen destiliranom vodom. Ukoliko se par vodljivih elektroda uroni u vodu i ako se na njih spoji istosmjerni napon (niži od napona potrebnog za elektrolizu) neće poteći struja zbog toga što destilirana voda nema nosioca naboja. Stoga je destilirana voda izolator. Rastopimo li u vodi malu količinu kuhinjske soli počinje i teći struja, zbog toga što su oslobođeni pokretni nosioci ([[ion]]i). Povećavanjem koncentracije soli povećava se i vodljivost, ali ne značajno. Suhi kristali soli nisu vodljivi zbog toga što su pokretni nosioci naboja zarobljeni u kristalima. Potpuno čist kristal silicija je izolator, ali kada je onečišćen npr. s [[arsen]]om (postupak se naziva dopiranje) ali neznatno onečišćen kako kristalna rešetka ~~nebi~~ne bi bila potpuno raskinuta, tada nečistoća predaje (donira) slobodne elektrone i omogućava provodljivost. To se događa zbog toga što atomi arsena imaju pet elektrona u svojoj vanjskoj ljusci dok ih atom silicija ima samo četiri. Provodljivost je moguća zato što su uvedeni slobodni nosioci naboja, u ovom slučaju je kreiran silicij n-tipa (''n'' zbog negativno: Elektron ima negativni naboj) Druga varijanta je da se silicij dopira sa [[bor (element)\|borom]] čime se stvara silicij p-tipa koji je isto vodljiv. Zbog toga što bor u vanjskoj ljusci ima samo tri elektrona nastaje nova vrsta nosioca naboja, zvana ''šupljina'', koja se formira u kristalnoj rešetci silicija. S druge strane, u [[elektronska cijev\|vakuumskoj cijevi]] se nosioci naboja (elektroni) odašilju zbog [[termička emisija\|termičke emisije]] iz katode zagrijavane žičanom niti. Stoga, vakuumske cijevi ne mogu proizvesti šupljine (pozitivne nosioce naboja). Zamijetite da nosioci naboja istog polariteta odbijaju jedan drugog pa, i uz nepostojanje nikakve sile, su slučajno raspodijeljeni po poluvodičkom materijalu. Ipak, u nenapajanom bipolarnom tranzistoru (ili spojnoj diodi) nosioci naboja nastoje migrirati ka P-N spoju, zbog privlačne sile koju uzrokuju njihovi suprotni naboji s druge strane spoja.

Poluprovodnik – razlika između verzija