Magreb – razlika između verzija

[[ImageDatoteka:Atlas_Mountains_over_roofs_of_Marrakech.jpg|thumbthumbnail|300px|Marrakech, Maroko. U pozadini se vidi Atlas gorje u Magrebu]]

'''Magreb''' (المغربالمغرب العربيالعربي al-MaġribMaġrib al-ʿArabīʿArabī; ponekad se također prevodi kao ''Mogreb''), regija [[Afrika|afričkog]] kontinenta koja se nalazi sjeverno od [[Sahara|Sahare]], a zapadno od [[Nil|Nila]]a. Obuhvaća zapadne zemlje [[Maroko]], [[Zapadna Sahara|Zapadnu Saharu]] ([[aneksija|anektirao]] i [[vojna okupacija|okupirao]] Maroko), [[Alžir]], [[Tunis]], [[Libija|Libiju]] i u manjem dijelu [[Mauritanija|Mauritaniju]]. Naziv potječe iz arapske riječi, a znači "zapadno".

Nakon završetka ledenog doba područje na kojem se danas nalazi [[Sahara]] osušilo se i nastala je pustinja. Zbog poteškoća prelaska pustinje dodir između Magreba i [[subsaharska Afrika|subsaharske Afrike]] je bio krajnje ograničen. Tako je bilo sve do [[Arapi|arapske]] ekspanzije i širenja [[islam|islama]]a. Čak i tada je trgovina bila ograničena na skupe (ali često profitabilne) karavanske ekspedicije, kojima se vršila trgovina dobara poput soli, zlata, robova i bjelokosti.

Kultura Magreba vrlo je složena, jer ljudi koji žive na tom području imaju i afričke i srednjoistočne korijene. Većina Magrebljana su muslimani koji govore [[arapski jezici|arapskim]] ili [[berberski jezici|berberskim]] jezikom, neki su pretežno afričkog podrijetla. U velikim obalnim gradovima većinom žive stanovnici francuskog, španjolskog, talijanskog i turskog podrijetla, koje su ovdje u brojnoj količini naselili [[korsar|korsari]]i. [[Magrebski arapski|Arapski dijalekti Magreba]] dijele mnogo zajedničkih karakteristika (poput prvog lica jednine u prezentu na ''n-'') koje su ih odvojile od dijalekata Srednjeg istoka i većinom od Egipta. [[Berberski jezici]] gotovo se isključivo govore u Magrebu, a u početku su se govorili diljem njega. Magreb uvelike dijeli zajedničku kulinarsku tradiciju. Doista, [[Habib Bourguiba]] je šaljivo odredio Magreb kao dio Sjeverne Afrike gdje je [[kuskus]] osnovna hrana.

[[Unija Arapskog Magreba]] (Union du Maghreb Arabe) je nastojanje za koordinacijom političkih i ekonomskih poslova širom regije. Neslaganja među njezinim članicama i sigurnosni problemi u [[Alžir|Alžiru]]u predstavljali su ozbiljne smetnje.

Zapadni islamski svijet (sjeverozapadna Afrika) razlikuje se od [[Mašrek|Mašreka]]a ili istočnog islamskog svijeta (Srednji istok). Doslovno označava "vrijeme i mjesto zalaska sunca--zapad." Za svoje arapske osvajače regija je bila "otok zapada" (jazirat al maghrib), zemlja između "mora pijeska" (Sahare) i Sredozemnog mora. Tradicionalno uključuje Maroko, Alžir, Tunis i Tripolitaniju (u Libiji). Nedavno su neki izvori određivali Mauritaniju kao dio regije Magreba.

Mnoge luke duž obale Magreba zauzeli su [[Fenicija|Feničani]], posebice [[Kartaga|Kartažani]]. Porazom Kartage mnoge su luke došle pod vlast [[Rim|Rima]]a, koji je naposljetku preuzeo nadzor nad čitavom regijom Magreba sjeverno od Atlas gorja osim nad nekim najvišim planinskim regijama poput marokanskog [[Rif|Rifa]]a.

Arapi su dosegli Magreb u vrijeme [[Omejidi|Omejida]], ali je njihova kontrola nad njime bila prilično slaba. Različite islamske "hereze" poput [[Abasidi|Abasida]] i [[šiiti|šiita]], koje su prihvatili neki Berberi, ubrzo su zbacili [[kalif|kalifatovu]]atovu kontrolu u ime svojih interpretacija islama. Arapski jezik tek se kasnije u 1100-ima raširio kao posljedica invazije [[Banu Hilal|Banu Hilala]]a (otpustili su ga, ironično, berberski [[fatimidi]] radi kažnjavanja zbog iznevjerenja [[ziridi|ziridskih]] klijenata). Kroz to razdoblje Magreb je varirao između povremenog jedinstva (kao pod vlašću [[Almohadi|Almohada]], te kratko pod [[Hafsidi|Hafsidima]]ma) i uobičajenije podjele na tri države koje su grubo odgovarale modernom [[Maroko|Maroku]], zapadnom i istočnom [[Alžir|Alžiru]]u i [[Tunis|Tunisu]]u.

[[CategoryKategorija: Regije svijeta]]

[[CategoryKategorija:Sjeverna Afrika]]

[[ko:마그리브마그레브]]