Nihilizam – razlika između verzija

'''Nihilizam''' proizlazi od latinske riječi ''nihil'' što u prijevodu znači ''ništa''. To je nazor koji poriče vrijednost teorijskih i praktičnih zasada, društvenih normi i ideala. Termin nihilizam prvi puta upotrebljava Turgenjev u romanu Očevi i djeca (1862.) karakterizirajući njime životni stav i poglede svog junaka Bazarova. Nasuprot idolatrijskim shvaćanjima okoline, Bazarov se cinički odnosi prema svakom autoritetu radikalno ispovijedajući jedino [[naturalizam|naturalističku]] filozofiju i znanost; no njegovu je posvemašnom [[kriticizam|kriticizmu]] stran i svaki konstruktivni društveni napor. Takvo nastrojenje obilježava i ondašnji politički pokret koji se manifestirao anarhizmom, a razvio se osobito među studentskom omladinom. Njihov radikalni i patetični individualizam, i pored naglašene materijalističko- kritičke osnove, treba strogo lučiti od socijalne doktrine Černiševskog, Dobroljubova, Pisareva i njihova kruga.

 

 

U filozofiji, pojam nihilizam javlja se uglavnom u dva značenja: kao logičko-spoznajni nihilizam, koji odriče svaku objektivnu vrijednost filozofsko-znanstvene spoznaje te stoji u bližoj vezi s radikalnim [[skepticizam|skepticizmom]], i kao moralno- politički nihilizam, prema kojemu se društvene i političke vrijednosti ne mogu utemeljiti ni na kakvim racionalnim argumentima. Takav se nihilizam javlja kod [[Sekst Empirik|Seksta Empirika]], Gorgije, M. Stirnera, P. Mongréa, Fr. Nitzschea, A. Camusa i dr., a M. Heidegger njime karakterizira opće stanje europskog duha; novog, znanstveno- tehničkog doba.

 

 

[[ar:عدمية]]

[[fr:Nihilisme]]

[[ga:Nihilí]]

[[he:ניהיליזם]]

[[hr:Nihilizam]]