Razlike između izmjena na stranici "Perzija"

Dodana 54 bajta ,  prije 11 godina
m
robot Dodaje: lv:Senā Persija; kozmetičke promjene
m (robot Dodaje: af:Persiese Ryk)
m (robot Dodaje: lv:Senā Persija; kozmetičke promjene)
{{otheruses}}
 
[[ImageDatoteka:Perzijsko carstvo.jpg|thumb|400px|right|Perzijsko carstvo oko [[500. pr.n.e.]]]]
 
{{Historija Irana}}
== Nastanak ==
 
[[Grci]] su prvi dali ime Perzija cijelom Iranu, što dolazi od Parse, domovine [[Ahemenidi|Ahemenida]], današnje pokrajine Fars. Ta je Perzija, uz današnji [[Iran]], uključivala i djelove [[središnja Azija|središnje Azije]], [[Afganistan]]a i [[Kavkaz]]a. Narodi ovih područja, povezani [[Perzijski_Perzijski jezik|perzijskim jezikom]] i kulturom, potekli su od nomadskih indo-europskih Arijevaca, koji su se doselili na visoravan u drugom tisućljeću p.n.e.
 
Od kasnog 6. st. p.n.e. Perzijsko carstvo ahemedinske dinastije, koje je obuhvaćalo zemlje od središnje Azije do [[Ind]]a i od [[Egipat|Egipta]] do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], 200 godina bilo je najveća i najbolje ustrojena tvorevina u starom svijetu. [[Kir Veliki]], osnivač ovog carstva, po prvi je put ujedinio Iransku visoravan, koja je postala novo središte moći na [[Bliski Istok|Bliskom]] i [[Srednji istok|Srednjem]] Istoku.
=== Kir Veliki (559. - 529. pr.n.e.) ===
 
[[ImageDatoteka:Pasargades_cyrus.jpg|thumb|150px|right|Kirova grobnica u Pasargadeu.]]
[[Kir Veliki]] došao je na vlast u [[Anšan]]u [[559. pr.n.e.]] kao nasljednik svoga oca [[Kambiz I.|Kambiza I.]], te je ujedinio nekoliko perzijskih i iranskih skupina. On je takođe stupio u bliže odnose s [[Babilon]]om koji se u to doba pobunio protiv Medijaca, koji su vladali nad Perzijancima. Godine [[549. pr.n.e.]] porazio je medijskoga kralja [[Astijag]]a, ušao u [[Ekbatana|Ekbatanu]] i postao kraljem Medijaca i Perzijanaca. Došavši na vlast Kir Veliki započinje osvajačke ratove. Kroz sljedeće dvije do tri godine osvaja [[Lidija|Lidiju]] i grčke gradove u [[Jonija|Joniji]].
Nastavlja osvajačke pohode krećući se prema istoku i proširuje granice carstva do Baktrije i Sogdijane i uz rijeku Sir Dariju. Nakon što je zavladao [[Anatolija|Anatolijom]] i proširio istočne djelove carstva Kir je svoju pažnju usmjerio na [[Babilon]], te ga osvaja početkom listopada [[539. pr.n.e.]]. Ova je pobjeda Kiru donijela, ne samo [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], nego i cijelo Babilonsko kraljevstvo, koje se protezalo do granica Egipta.
Darija Velikog nasleđuje njegov sin [[Kserkso I.]] ([[486. pr.n.e.|486.]]-[[465. pr.n.e.]]). Novi je vladar ugušio pobunu u Egiptu [[485. pr.n.e.]], a tri godine kasnije i u Babilonu. U oba je slučaja svoju pobjedu popratio okrutnošću, a onda je [[480. pr.n.e.]] sa vojskom od 70.000 ljudi Kserkso I. krenuo u veliki pohod na Grčku. Međutim, nakon početnog uspjeha, Perzijanci su na kraju poraženi. Drugi dio Kserksove vladavine bio je u znaku gradnje u Perzepolisu i [[harem]]skih spletki, što je dovelo do atentata na njega [[465. pr.n.e.]] Za vladavine sledeća tri kralja, vodio se [[Peloponeski rat]] između [[Sparta|Sparte]] i [[Atena|Atene]], a Perzija je pomagala čas jednoj čas drugoj strani.
 
Od kasnog 5. st. Perzijsko carstvo bilo je žarište stalnih sukoba i pobuna. [[405. pr.n.e.]] uspjela je pobuna u Egiptu; tri godine kasnije [[Kir Mlađi]], brat kralja [[Artakserkso II. Mnemon|Artakserksa II.]] ([[405. pr.n.e.|405.]]-[[359. pr.n.e.]]), unajmio je 10.000 grčkih plaćenika i krenuo na istok, zauzeti vlast, no u tom je pothvatu poražen. Artakserkso je vratio satrapije satrapima koji su se pobunili [[373. pr.n.e.]] Vladavine posljednih kraljeva počinjale su i završavale ubojstvima. [[336. pr.n.e.]] spletkarenje eunuha Babosa na prijestolje je dovelo [[Darije III. Kodoman|Darija III.]] Pet godina kasnije carstvo je zauzeo [[Aleksandar Veliki]], te ono postaje dio novog helenističkog svijeta.
 
=== Religija, kultura i umjetnost ===
==== Religija ====
 
[[ImageDatoteka:Naqsh_i_Rustam._Temple.jpg|thumb|200px|Naqsh-i Rustam (Iran). Ahemenidski hram nazvan "Zoroastrova kocka". (Foto: Ginolerhino 2002.)]]
Prevladavajuća vjera Perzije u doba Ahemenida bio je [[zoroastrizam]], što ga je prema predaji osnovao [[Zaratustra]] ([[grčki_jezikgrčki jezik|grč.]] "Zoroaster"), a živio je s prelaska iz 7. u 6. st. pr. Kr. Ova je religija bitno [[dualizam|dualistička]], ukoliko priznaje vrhovno božanstvo pod imenom [[Ahura Mazda]], koje je stvorilo snage dobra, istine i svjetlosti, te njemu suprotstavljenog Ahrimana koji je stvorio sile zla, laži i tame. O Ahura Mazdi ovise dobri duhovi, ahure, dok o Ahrimanu ovise zli duhovi, deve. Sukob ovih dviju strana na kraju ima završiti pobijedom Ahura Mazde.
 
Zoroastrizam još živi kao religija. Kad su muslimani pokorili Perziju i počeli ubijati one koji nisu htjeli prihvatiti Islam, veća skupina pristalica zoroastrizma prebjegla je u Indiju, gdje su nastavili širenje svoje religije. Danas se nazivaju [[Parsi]]ma, što znači "Perzijanci".
== Helenističko razdoblje (330. - 150. pr.n.e) ==
 
[[ImageDatoteka:Seleuk_I._kovanica.jpg|thumb|150px|left|Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora ([[305. pr.n.e.|305.]] - [[281. pr.n.e.]]), osnivača dinastije [[Seleukovići|Seleukovića]].]]
U samo osam godina Ahemenidsko je carstvo palo pod napadima [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]]. Nakon pobjede nad vojskom [[Darije III.|Darija III.]] u [[bitka kod Isa|bitci kod Isa]], zauzet je grad Suza, a posljednji otpor Ahemenidi pružaju kod "Perzijskih vrata" blizu kraljevske palače u [[Perzepolis]]u. Otada počinje širenje [[helenizam|helenističke]] kulture u Perziji.
 
Ubrzo nakon Aleksandrove smrti carstvo se raspalo, a njime su zavladali [[dijadosi]], Aleksandrovi vojskovođe, koji postaju i osnivači dinastija. Perzijom vlada dinastija [[Seleukovići|Seleukovića]].
 
Sve do [[250. pr.n.e.]] skupa s kolonizatorima u Perziju prodire [[grčki jezik]], [[povijest_filozofijepovijest filozofije|filozofija]] i [[grčka umjetnost|umjetnost]], a grčki postaje jezikom diplomacije i književnosti. Jačaju trgovinske veze s okolnim zemljama, pa i onima na istoku. Sve je ravijeniji [[Put svile]] prema [[Kina|Kini]], a iz [[Indija|Indije]] prodire [[budizam]], dok je zoroastrizam na zapadu izvršio utjecaj na [[judaizam]].
 
Pad kraljevstva Seleukovića započeo je dosta rano. Istočne pokrajine [[Baktrija]] i [[Partija]] osamostalile su se [[238. pr.n.e.]], a samo je vojna vještina [[Antioh III.|Antioha III.]] spasila Perziju od invazije Parta. No, tada [[Rimska republika]] počinje napadati kraljevstvo Seleukovića, dok se u isto vrijeme u [[Judeja|Judeji]] događa pobuna [[Makabejci|Makabejaca]], a na istoku se širi kraljevstvo Kušana. Na koncu je Perzija podijeljena između Partije i [[Rimski imperij|Rima]].
== Partski savez (150. pr.n.e. - 226. n.e.) ==
 
[[ImageDatoteka:Imperio_Parto.png|thumb|250px|right|Područje pod vlašću Parta na vrhuncu njihove moći (kraj 1. st. n.e.).]]
[[Parti]] su od [[238. pr.n.e.]] bili neovisni o Seleukovićima, no [[170. pr.n.e.]], dolaskom na prijestolje Mitridata I. iz dinastije Arsakida pod njima se ujedinjuju perzijske zemlje, te u gornjem toku [[Eufrat]]a počinju dijeliti granicu s [[Rimsko carstvo|Rimskim carstvom]]. Tako ove dvije države postaju ozbiljni takmaci, osobito oko prevlasti nad [[Armenija|Armenijom]]. Teško naoružana partska konjica, podržana vještim strijelcima, bila je dostojan suparnik Rimljana, što se i vidjelo u nizu bitaka, poput one u kojoj je partski vojskovođa Suran, u [[Bitka kod Carrhae|bitci kod Karhe]] pobijedio [[Marko Licinije Kras|Marka Licinija Krasa]], upravitelja [[Sirija|Sirije]]. [[Mezopotamija]] se u to doba pretvorila u pravo bojno polje.
 
''Vidi: [[Sasanidi|Popis perzijskih vladara iz dinastije Sasanida]].''
 
[[ImageDatoteka:Naqsh_i_Rustam._Investiture_d%27Ardashir_1.jpg|thumb|350px|right|Kameni reljef prikazuje boga dobra i svjetla [[Ahura Mazda|Ahura Mazdu]] kako [[Ardašir I.|Ardašira I.]] proglašava kraljem. Ahura Mazdin konj gazi mrtvog Ahrimana, boga tame i zla, dok Ardaširov konj gazi mrtvog [[Artaban V.|Artabana V.]], posljednjeg arsakidskog kralja. Naqš-i Rustam, Iran (oko [[230.]]). Foto: Ginolerhino 2002.]]
U samo dvije godine [[Ardašir I.]] postao je perzijskim [[šah]]om, kao prvi vladar iz pokrajine [[Pars]] nakon Ahemenida, zbog čega su se on i njegovivi nasljednici vidjeli kao nasljednici velikih vladara, Kira i Darija. Nova je dinastija nazvana [[Sasanidi]]ma po Ardaširovu djedu.
 
=== Omejidi ===
 
[[ImageDatoteka:Al-Bawwâb_001.jpg|thumb|350px|right|Ornament iz [[Kuran]]a. Slikar: Al-Bawwâb; početak 11. st.]]
Perzija do [[650.]] godine postaje dijelom velikog [[Omejidi|omejidskog]] carstva koje se prostire od [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]] do rijeke [[Ind]]a i od [[Aralsko more|Aralskog jezera]] do [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. Središte carstva bio je [[Damask]] u [[Sirija|Siriji]].
 
Za vrijeme svoje vlasti, Omejidi su preuzeli perzijski oblik državne organizacije, no i njihov je utjecaj na Perziju bio zamjetan. [[Arapski jezik|Arapski]] postaje glavni jezik službene komunikacije, a [[zoroastrizam]] je zamijenjen [[islam]]om, te se počinju graditi [[džamija|džamije]]. Ipak, prvih stotinu godina arapske vlasti nisu se promicala masovna obraćanja na islam, a nemuslimanskom stanovništvu bili su nametnuti porezi i posebna pravila odijevanja. Među prvim obraćenicima nalaze se velikaši i državni dužnosnica, a polako ih u tome slijedi i seljaštvo. Do kraja 10. stoljeća većina je Perzijanaca prihvatila islam i to u njegovoj [[suniti|sunitskoj]] inačici.
 
[[Perzijski_jezikPerzijski jezik|Perzijski]] se jezik pokazao otpornijim od ostalih jezika nad kojima je premoć odnio arapski, pa se u ovom razdoblju počeo razvijati prema današnjem iranskom jeziku, uključujući arapske riječi i prešavši s posebne inačice [[aramejsko pismo|aramejskog pisma]], kojim se dotad služio, na [[arapsko pismo]].
 
=== Abasidi, Samanidi, Buvajhidi ===
=== Seldžuci (1037.-1219.) ===
 
[[ImageDatoteka:Sughrat.jpg|thumb|250px|right|Rukopis sa "Sughratovim" ([[Sokrat]]ovim) tekstovima, djelo seldžučkog ilustratora iz 13. st. Muzej "Topkapi", Istambul.]]
[[Turci]] [[Seldžuci]] [[1037]]. prodiru sa sjeveroistoka na područje Perzije, te stvaraju veliko bliskoistočno carstvo. Pod [[Malik Šah I.|Malik Šahom I.]] ([[1072]].-[[1092]].) i njegovom dvojicom perzijskih [[vezir]]a Nizam al-Mulkom i Taj al-Mulkom, seldžučka se država proširila do krajnjih granica nekadašnjeg Perzijskog carstva prije arapskih osvajanja, te je graničila s [[Kina|Kinom]] na istoku i [[Bizantsko carstvo|Bizantskim carstvom]] na zapadu.
 
== Safavidi (1500.-1722.) ==
 
[[ImageDatoteka:Twolovers.jpg|thumb|150px|right|Riza-i Abbasi, ''Dvoje ljubavnika'', Iran [[1630]].]]
Na području [[Azerbejdžan]]a, u gradu [[Ardebil]]u porasla je u međuvremenu moć Ismaila I. ([[1487]].-[[1524]].), potomka perzijskog [[sufi]]ja Safi al-Dina ([[1252]].-[[1334]].). Kao jednogodišnji dječak Ismail je ostao bez oca koji je bio vođa azerbejdžanskih [[šijiti|šijita]]. Vrlo mlad, kao trinaestgodišnjak, proglašava se [[1500]]. [[šah (vladar)|šahom]] sa sjedištem u [[Tabriz]]u, te ponovno ujedinjuje u jedinstvenu Perziju čitava područja današnjeg Irana, Azerbejdžana i [[Irak]]a, te dobar dio [[Afganistan]]a. Na taj način osniva dinastiju [[Safavidi|Safavida]]. Širenje Safavida prema zapadu zaustavit će [[Osmansko carstvo]] u bitci kod Haldirana [[1514]].
 
== Kraj sjaja Perzije (1722.-1914.) ==
 
[[ImageDatoteka:Nadir_Shah.jpg|thumb|150px|right|Nadir Šah; Ilustracija njemačke knjige iz [[1769]].]]
Perzija se [[1722]]. našla istovremeno u ratu s carskom [[Rusija|Rusijom]] i [[Osmansko carstvo|Osmanskim carstvom]], no uspjela se othrvati. Ipak, safavidska je dinastija znatno oslabila. Nakon pokušaja nasilnog nametanja šijitskog islama [[suniti|sunitskim]] Afganistancima, posljednji je safavidski šah iste godine ubijen. Otada počinju česte promjene na čelu države, a Perzija nespremna dočekuje [[Europa|europska]] [[kolonija|kolonijalna]]lna osvajanja.
 
Tridesetih i četrdesetih godina 18. stoljeća [[Nadir Šah]] će naznačiti kratkotrajnu obnovu carstva, no nakon njegove smrti na vlast dolazi slaba Zand dinastija. Ponovno dulje vrijeme stabilnosti nastupit će za vladavine dinastije Kajar u razdoblju od [[1779]]. do [[1925]]. Ipak, Perzija je ekonomski slaba i sve više ovisi o velikim silama: Rusiji na sjeveru, i [[Britansko Carstvo|Britanskim carstvom]] u [[Indija|Indiji]]. Svaka od tih sila od nekadašnjeg je perzijskog teritorija zauzela dio za sebe: Rusija je osvojila [[Azerbejdžan]], [[Turkmenistan]] i [[Uzbekistan]], Britanija [[Bahrein]], a obje dijelove [[Afganistan]]a. Na koncu će [[1907]]. sklopiti Anglo-rusku konvenciju, prema kojoj je podijeljen i sam teritorij Perzije na zone ekonomskog utjecaja. Osniva se i Anglo-perzijska naftna kompanija, te počinje crpljenje [[nafta|nafte]] na jugozapadu Perzije.
[[21. ožujka]] [[1935]]. novo službeno ime zemlje postaje [[Iran]], a od [[1953]]. do [[Islamska revolucija|Islamske revolucije]] moći će se usporedo koristiti i ime Perzija.
 
[[ImageDatoteka:Chomeini.jpg|thumb|150px|right|Slika ajatolaha Khomeinija na zidu kuće u Iranu.]]
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Reza Šah Pahlavi proglašava [[neutralnost]]. Budući da je odbio protjerati iz zemlje njemačke inženjere, koje su saveznici smatrali špijunima, Britanci i Sovjeti u kolovozu [[1941]]. okupiraju Iran, a Rezu Pahlavija šalju u egzil. Na prijestolje [[16. rujna]] [[1941]]. postavljaju njegova sina [[Mohamad Reza Šah Pahlavi|Mohamada]], koji će nakon rata nastaviti s modernizacijom zemlje, što je uključivalo agrarnu reformu, davanje prava glasa ženama i borbu protiv nepismenosti.
 
Ti su njegovi pokušaji doveli do protesta među muslimanskim vođama, koji su se bojali da će izgubiti svoj utjecaj. Šah Mohamad Reza Pahlavi, s druge strane, nije obraćao pozornost na raspoloženje javnosti, te se utjecao upotrebi represivnih mjera. [[1978]]. i [[1979]]. podiže se široki ustanaka, šah bježi u egzil u [[Egipat]], a na vlast u Iranu dolaze islamistički vođe, na čelu s [[ajatolahom]] [[Ruhollah Khomeini|Khomeinijem]]. Iran postaje [[Iran|Islamska Republika Iran]].
 
== Vidi također ==
 
* [[Islamska umjetnost]]
* [[Islamska arhitektura]]
 
== Vanjski linkovi ==
 
* [http://www.spentaproductions.com/cyruspreview.htm In Search of Cyrus the Great: Spenta Productions - a Documentary Movie about Cyrus the Great]
* [http://www.iraninfo.dk/iranske-dokumentar-film-iranian-documentaries/persepolis-recreated-filmen-om-genskabelse-af-perse.html Persepolis Recreated - Reconstruction of Persepolis MOVIE DOCUMENTARY]
* [http://www.chn.ir/en Iran’s Cultural Heritage News Agency (CHN)] CAIS)]
* [http://ancientneareast.tripod.com/Persia.html The History of the Ancient Near East]
* [http://fax.libs.uga.edu/DS272xB4/ Persia], by S.G.W. Benjamin, 1891
* [http://www.payvand.com/news/06/mar/1212.html Publication of Old Maps of Persia (Iran) in The Netherlands]
* [http://www.irantravel.biz/ Iran Cultural, Natural and Historical Attractions]
<!-- intewiki -->
 
[[CategoryKategorija:Antika]]
[[CategoryKategorija:Drevni narodi]]
[[CategoryKategorija:Persija| ]]
[[CategoryKategorija:Iran]]
 
<!-- intewiki -->
 
[[af:Persiese Ryk]]
[[la:Imperium Persarum]]
[[lt:Senovės Persija]]
[[lv:Senā Persija]]
[[mk:Персија]]
[[ms:Empayar Parsi]]
108.687

izmjena