Prirodne nauke – razlika između verzija

'''Prirodne znanosti''' su [[znanost]]i koje se bave živom i neživom [[priroda|prirodom]], opisuju i pokušavaju ih objasniti. Tradicionalna područja prirodnih znanosti - [[fizika]], [[kemija]] i [[biologija]] - još i danas obilježavaju opću široko rasprostranjenu predodžbu o prirodnim znanostima. Danas je, međutim, pojam ''prirodnih znanosti'' značajno proširen. Primjer takvog širenja ovih znanosti je [[astronomija]] koja se od svoje povijesne uloge [[astrologija|astrologije]] razvila u suvremenu prirodnu znanost.

 

Prema tradicionalnom shvaćanju, obrnuto od ''prirodnih znanosti'' smatrane su ''duhovne znanosti'', odnosno ono, što se danas prema suvremenom razumijevanju pojma naziva [[humanističke znanosti|humanističkim znanostima]]. Ova podjela znanosti na dvije osnovne velike kategorije danas uglavnom više nema stvarnu podlogu. Najpoznatiji primjer takve znanosti koju nije moguće svrstati niti u prirodne niti u duhovne znanosti je [[matematika]], koju se danas smatra dijelom [[strukturne znanosti|strukturnih znanosti]].

 

U prirodne znanosti svrstavane su povijesno samo [[znanost]]i koje su se bavile materijalnim stvarima nežive prirode. Odvajanje fenomena koji se mogu objasniti materijalnim (fizičkim) objašnjenjima od onih koji su [[metafizika|metafizički]], dakle s druge strane materijalno dokazivih fenomena, podliježu neprekidnim promjenama. U taj razvoj spada i otvaranje nogih znanstvenih područja. Centralna tema prirodnih znanosti je od ranije bila, a i danas je, traganje za objektivnim spoznajama, dakle spoznajama koje nadilaze spoznajni subjekt i postaju općeprihvaćene.

 

Prirodne znanosti danas se definiraju prema metodama i znanstvenim procesima koje se koriste. Postavljaju se [[hipoteza|hipoteze]] i provode sistematično [[eksperiment]]i kako bi se provjerila točnost hipoteze. Hipoteze se postavljaju najpreciznije što je moguće. U praksi, to znači da se hipoteza oblikuje kao [[matematički model]]. Pri tome, izraz "matematički model" se ne smije razumjeti pretjerano usko. Pored [[diferencijalna jednadžba|diferencijalnih jednadžbi]], ovi modeli mogu biti i [[statistika|statističke]] prirode i sukladno tome biti i formulirani, ili se može raditi o procesima koji se mogu prikazati i [[grafikon]]om. Hipoteza mora biti [[kauzalnost|kauzalna]] i provjeriva. Hipoteza bi trebala objasniti poznate fenomene i, u idealnom slučaju, predvidjeti nove fenomene ili objasniti više fenomena nego već postojeći model. Ako je hipoteza uspješna ("dokazala se"), s vremenom stiče sve veće povjerenje. Dokazane hipoteze se često s vremenom nazivaju [[teorija|teorijom]]. Teorije koje duže vrijeme i u različitim područjima uvijek nanovo uspješno prolaze razne testove, naziva se [[prirodni zakon|prirodnim zakonima]]. Prirodni zakoni često imaju osobine koje se znanstvenoteorijski teško mogu egzaktno obuhvatiti. U to spadaju jednostavnost, veliko područje na koje se može primijeniti i elegantno matematičko formuliranje i visoku objašnjivost. Kao primjeri takvih široko prihvaćenih prirodnih zakona mogu se navesti [[zakon održanja energije]] i [[teorija relativnosti]]. Pri tome se zapravo vrlo uspješni [[standardni model]] fizike elementarnih čestica još ne bi smjelo nazivati prirodnim zakonom jer ima još najmanje 19 [[parametar]]a koje treba utvrditi mjerenjima i eksperimentima.

 

Da bi mogli funkcionirati, prirodnoznanstveni procesi trebaju još neka "pravila igre". Tu spadaju objavljivanja i stjecanje ugleda znanstvenih časopisa, uvažavanje znanstvenika bez [[predrasuda]], točna dokumentacija uvjeta u kojima su se odvijali opiti i mjerenja, pažljiva analiza pogrešaka i sloboda informacija. Ugledni znanstveni časopisi imaju čitave ekipe stručnjaka koji brinu da objavljeni tekstovi zadovoljavaju određene zahtjeve kvalitete (da je riječ o novitetu, da nema grešaka, pažljivost, da su citati točni i potpuni, itd.). Ti stručnjaci su i sami aktivni znanstvenici, što jamči određenu samoregulirajuću objektivnost. Ovaj dio cijelog procesa naziva se "Peer Review".

 

* '''[[Fizika]]:''' ''Fizika'' (grčki φυσική, physike = "prirodno") je temeljna prirodna znanost. Ona opisuje osnovna područja prirode i njihove međuovisnosti, na primjer snagu i kretanje tijela, ali i zamršene međuzavisnosti [[dinamika|dinamike]], prostora i vremena ili građe [[atom]]a.

 

* '''[[Biologija]]:''' ''Biologija'' (grčki βίος, bíos ''život'' i λόγος, lógos ''učenje'') bavi se živim organizmima, počevši od najmanjih, kao što su [[bakterija|bakterije]], pa sve do [[čovjek]]a. Biologija se pri tome naslanja na spoznaje kemije, i opisuje i ojašnjava materijalne procese u živim organizmima. S druge strane definira zakone o razvoju, načinu života i razmnožavanju kao i drugim procesima i pojavama.

 

* [http://www.cam.ac.uk/cambuniv/natscitripos/ Prirodne znanosti na Cambridge univerzitetu]

* [http://hrst.mit.edu/ Povijest Recent Science and Technology]

 

 

[[af:Natuurwetenskap]]

[[en:Natural science]]

[[eo:Naturscienco]]

[[eu:Natura zientziak]]

[[fa:علوم طبیعی]]