Krfska deklaracija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Rezultat rada konferencije u Krfu i kompromisa izmedju srpske Vlade i Jugoslovenskog odbora 20. jula 1917.To je dokument propagandno-manifestacionog karaktera kojim su se definisala t...
 
sa hr wiki
Red 1:
[[Datoteka:Izjav1.jpg|thumb|Prva stranica teksta Krfske deklaracije.]]
Rezultat rada konferencije u Krfu i kompromisa izmedju srpske Vlade i Jugoslovenskog odbora 20. jula 1917.To je dokument propagandno-manifestacionog karaktera kojim su se definisala temeljna nacela na kojima bi se konstituisala buduca drzava Srba,Hrvata i Slovenaca
[[Datoteka:Izjav2.jpg|thumb|Druga stranica teksta Krfske deklaracije s potpisom Ante Trumbića na ćirilici.]]
 
'''Krfska deklaracija''' prvi je zajednički politički akt [[srbija]]nske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]], objavljen [[20. srpnja]] [[1917]]. godine na [[Krf]]u u kojem se prvi puta navodi utemeljenje jedne nove zajedničke države nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].
 
Rezultat je rada konferencije u Krfu i kompromisa izmedju srpske Vlade i Jugoslovenskog odbora 20. jula 1917.To je dokument propagandno-manifestacionog karaktera kojim su se definisala temeljna nacelanačela na kojima bi se konstituisala buduca drzava[[država Srba, Hrvata i Slovenaca]].
 
== Povijest ==
 
Nakon smrti cara [[Franjo Josip|Franje Josipa]], u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] je na prestolje [[1916.]] godine došao novi car Karlo. U svibnju 1917. godine, Hrvati iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i Slovenci [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu#Svibanjska i Krfska deklaracija|Svibanjskom deklaracijom]] predložili su da se [[Austro-Ugarska]] preuredi na trijalističkom principu, tj. da se uz [[Austrija|Austriju]] i [[Mađarska|Ugarsku]] stvori treća jedinica koja bi obuhvatila sve južnoslavenske zemlje u Monarhiji ([[Slovenija|Sloveniju]], Hrvatsku, [[BIH|BIH]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]]). Svibanjska je deklaracija, predviđala rješavanje hrvatskoga pitanja unutar Austro-Ugarske; no taj prijedlog nije bio prihvaćen. Nikolu Pašića uznemiravala je ideja ujedinjenja bez Srbije i [[Trijalizam]] koji su zahtijevali hrvatski političari tražeći rješenje unutar Dvojne Monarhije.
 
Članovi Jugoslavenskog odbora zastupali su narodno jedinstvo, pravo samoodredbe naroda, ravnopravnost u organizaciji buduće države i integralno ujedinjenje, a [[Nikola Pašić|Nikol Pašić]] ideju [[Velika Srbija|velikosrpstva]], te je u sjedište izbjegličke srbijanske vlade na otoku [[Krf]]u, pozvao predstavnike Jugoslavenskog odbora. Nakon mjesec dana pregovaranja Nikola Pašić, kao predstavnik srpske vlade i [[Ante Trumbić|Ante Trumbić]] kao predstavnik Jugoslavenskog odbora, potpisali su Krfsku deklaraciju, prilično nejasan i dvosmisleni dokument.
<!-- IZVOR? Krfsku deklaraciju prihvatio je i Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje [[27. kolovoza]] [[1917]]. -->
 
U deklaraciji su se »autorizirani predstavnici Srba, Hrvata i Slovenaca« složili da na bazi samoodređenja naroda i na demokratskim principima osnuju zajedničku jedinstvenu, slobodnu i nezavisnu državu, koja će biti ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija s dinastijom [[Karađorđevići|Karađorđevića]] na čelu, a prema toj unitarističkoj ideji, Srbi, Hrvati i Slovenci uzimani su kao jedan narod te se dalje priznavala ravnopravnost njihovih imena, znakova, pisama i vjera, pri čemu se na ostale narode i narodnosti nije ni mislilo.
 
Krfsku deklaraciju prihvatili su sa zadovoljstvom oporbeni srbijanski političari i predstavnici Jugoslavenskog odbora, koji su vjerovali da će nova država osigurati južnoslavenskim narodima punu slobodu i ravnopravnost, međutim deklaracija je svojom kompromisnošću omogućila Srbiji nadređivanje nesrpskim narodima i zapravo je predstavljala samo proširenu Srbiju.
 
[[Frano Supilo]], tada već teško bolestan, pozdravio je Deklaraciju, misleći kako je njome srpska vlada postavila pred Saveznike pitanje jugoslavenskog sjedinjenja, koje je tako postalo međunarodnim, i što je njom bilo isključeno djelomično sjedinjenje koje bi moglo dovesti do komadanja hrvatskih zemalja, tj. do podjele Hrvatske.
 
Nikola Pašić kasnije je cinički izjavio kako je sve učinjeno radi inozemstva. Deklaracija u Hrvatskoj nije bila oduševljeno primljena, jer je njome negirana hrvatska državnost kojom je Hrvatska gubila sve elemente svoje suverenosti.
 
== Vidi još ==
* [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]]
* [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]
* [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu]]
 
== Literatura ==
* Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Školska knjiga, Zagreb, 1992., ISBN 86-401-0058-6
* Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb 2007. , ISBN 978-953-6308-71-2
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://hrcak.srce.hr/file/17794 Stadler, Pilar i Jugoslavenski odbor u Londonu 1917./1918.] {{pdf}}
 
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
 
[[de:Deklaration von Korfu]]
[[en:Corfu Declaration]]
[[eo:Deklaro de Korfuo]]
[[es:Declaración de Corfú]]
[[it:Dichiarazione di Corfù]]
[[lt:Korfu deklaracija]]
[[no:Korfu-deklarasjonen]]
[[pl:Deklaracja z Korfu]]
[[ru:Корфская декларация]]
[[sk:Korfská deklarácia]]
[[sl:Krfska deklaracija]]
[[sr:Крфска декларација]]