Panthéon u Parizu – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika |
||
Red 4:
== Historija ==
Počeo ju je graditi [[Germain Souflot]] [[1757.]] godine, ali dovršen je tek nakon njegove smrti [[1792.]] godine. Prije no što je dovršena, [[Francuska revolucija|revolucionarna]] vlada koja je kontrolirala Pariz, oduzela je sve religijske predmete kako bi osigurala sredstva za javne radove. Umjesto da prodaju crkvu, kako su prvotno bili namjerili, odlučili su ipak da ga načine "Hramom Slave" za sahranu "Heroja slobode".
Za vrijeme [[Napoleon]]a ([[1799.]]-[[1814.]]) građevina je ponovno posvećena kao [[katolička crkva]] i kao takva služila je i za kralja [[Kralj Luj-Filip|Luja-Filipa]] ([[1830.]]-[[1834.]]) i [[Napoleon III.|Napoleona III.]] ([[1852.]]-[[1870.]]). Nakon čega je proglašena neopredijeljenim hramom – ''Panthéon''.
Red 13:
Soufflot je na svojoj crkvi želio spojiti tri tradicije: [[Umjetnost starog Rima|antičku rimsku arhitekturu]] koju je vidio na svom putu u [[Italija|Italiju]] [[1749.]] godine; francuski i engleski [[barok]]ni [[klasicizam]]; te ''[[Paladijski stil]]'' koji se upravo pojavio u Engleskoj.
[[Portik]] je modeliran prema antičkim [[Rimski hram|rimskim hramovima]]. Golemi stupovi portika široko su razmaknuti, što je otežalo gradnju [[zabat]]a iznad njih.
[[Konstrukcija]] zgrade je vrlo smiona, [[stup]]ovi koji podupiru [[Kupola|kupolu]], neobično su tanki i daju interijeru dojam prozračnosti. Kupola je verzija [[Wren]]ove kupole [[Katedrala sv. Pavla|sv. Pavla]], ali s rasponima jedinstvenog motiva.
Red 330:
== Izvori ==
{{Commonscat|Panthéon de Paris}}
* Laurie Schneider Adams, ''A History of Western Art'', McGraw Hill, [[New York]], 2001. {{ISBN
* ''Velike arhitekture svijeta'', urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, [[Split]], 2005. {{ISBN
* Marilyn Stokstad, ''Art History (Wolume Two)'', Pearson Prentice Hill, [[New Jersey]], 2005. {{ISBN
{{Normativna kontrola}}
| |||