Monogensko nasljeđivanje – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Monogensko nasljeđivanje''' obuhvata sve kvalitativne komponente (osobine) individualnog fenotipa koje su determinisane alelnim varijantama samo jednog gena, od… |
m pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika |
||
Red 1:
'''Monogensko nasljeđivanje''' obuhvata sve kvalitativne komponente ([[osobina|osobine]]) individualnog fenotipa koje su determinisane alelnim varijantama samo jednog [[gen]]a, odnosno ona svojstva koja se ispoljavaju pod kontrolom genetičke informacije [[alel]]a istog [[gen]]skog lokusa. Za ovakva [[fenotip]]ska svojstva karakteristična je diskontinuirana varijacija – sa ograničenim brojem alternativnih fenotipskih varijanti i relativno beznačajan uticaj sredinskih faktora na njihovo ispoljavanje. Broj fenotipova u pojedinim sistemima kvalitativne, monogenski kontrolisane varijacije, zavisi od broja alelnih varijanti odgovarajućeg gena i prirode njihove interakcije.
Općepoznata je pojava da se interakcija alelnih gena manifestira u [[fenotip]]skom ispoljavanju [[heterozigot]]nih genotipova. Postoje tri osnovna oblika tog međudjelovanja ([[interakcija gena|interakcije gena]]: [[dominantnost]], [[recesivnost]] i [[intermedijarnost]]).<ref>Lawrence E. (1999): Henderson's Dictionary of biological terms. Longman Group Ltd., London, {{ISBN
== Također pogledajte ==
Red 9:
== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Klasična genetika]]
[[Kategorija:Genetika]]
|