Kladus – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika |
||
Red 1:
'''Kladus''' ([[grčki jezik|grč.]] κλάδος - ''klados'' = grana) ili ''monophylum'' je grana – grupa oblika [[život]]a koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih potomaka i predstavlja jedinstvenu grenu na [[sablo života|stablu života]]. Za [[evolucija|evolucijsku]] granu ili kladus se širi i naziv '''klada''', što može dovesti do nesporazoma, kada se govori o [[filogenetsko stablo|filogenetskim stablima]].<ref>Benton M. J. (2005): Vertebrate palaeontology. Blackwell, {{ISBN
[[Datoteka:Clade-grade II.svg|thumb|right|414 px|[[Kladogram]] (porodično stablo) "velikih" bioloških grupa pokazuje posljednje zajedničke pretke kompozitnih stabala na vertikalnoj liniji, a "deblo" je na dnu. Plave i crvene podgrupe (lijevo i desno) predstavljaju kladuse ili monofiletske ''potpune'' taksonomske skupine; svaka pokazuje svog zajedničkog pretka 'granu', ili 'stabljiku' i sve potomačke grane. Zelena podgrupa nije kladus; predstavlja parafiletsku grupu, koja je ''nepotpuna'', jer plava grana, iako silazi s njom od zajedničkog pretka na stablu, isključena je iz zelene podgrupe.]]
Zajednički predak može biti [[individua]], [[populacija]] ili čak [[vrsta]] (izumrla ili postojeća). Klades su ugnježđeni, jedan u drugom, kao što se svaka grana dijeli u manje grane. Ove podjele odražavaju evolucijski istoriju, od kada se kao populacija razišla i evoluirala samostalno.<ref>Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, {{DOI|10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x}}, {{PMID|11117201}}.</ref><ref>Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science, Oxford, {{ISBN
Mnoge grupe se obično zovu kladusi (grane), na primjer, [[glodari]], ili [[insekt]]i, jer se, u svakom slučaju, njihovo ime sastoji od zajedničkog pretka sa svim svojim potomačkim granama. Glodari, na primjer, su grana [[sisar]]a koji su se odvojili nakon završetka vladavine dinosaurusa, prije 66.000.000 godina. Originalna populacija i svi njeni potomci su kladus. Kladus glodara odgovara nazivu ''Rodentia'', a insekati klasi ''Insecta''. Ove grane uključuju manje kladuse, kao što su "[[vjeverice]]" ili "[[mrav]]i", od kojih svaki sadrži još manje grane (kladuse). Kladus "glodara" je sa svoje strane uključen u [[sisar]]e, [[kičmenjak
Često, međutim, zajednička oznaka za vrste živih bića ima samo ime dijela kladusa. [[Gušteri]] nisu kladus, a nisu ni [[majmuni]]. Zmije su kladus, a gušteri i zmije zajedno čine veći kladus, ali kladus "guštera" isključuje zmije na osnovu [[anatomija|anatomije]]. Zmije su još uvijek dio tog kladusa, iako su evoluirale tako da izgledaju drugačije. Termin "gušter" stavlja [[gekon]]e i gila čudovišta u istu kategoriju, ali isključuje zmije. Budući da su gila čudovišta uže vezana za zmije nego što su za gekone, termin "gušteri" ne imenuje ovaj kladus. Na isti način, "majmuni" nisu kladus jer isključuju repate majmune.
Red 24:
== Kladusi i filogenetska stabla ==
{{Glavni|Filogenetika|Kladistika}}
Nauka koja pokušava rekonstruirati filogenetska stabala i na taj način otkriti kladuse se zove [[filogenetika]] ili [[kladistika]], potonji termin koji potiče iz "kladus" potiče od [[Ernst Mayr|Ernsta Mayra]] ([[1965]].). Rezultati filogenetskih / kladističkih analize su stabla u obliku dijagrama koji se zovu [[kladogram]]i ; oni su, kao i sve njihove grane, filogenetske hipoteze. Tri metode definiranja kladusa su istaknuta u opisu [[filogenetsko stablo|
== Terminologija ==
| |||