Gravitaciono polje – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
AcaBot (razgovor | doprinos)
m ispravak parametara + kozmetika
AcaBot (razgovor | doprinos)
m pretvaranje zastarelih linkova za ISBN u šablone + kozmetika
 
Red 2:
 
== Klasična mehanika ==
U [[klasična mehanika|klasičnoj mehanici]] polje nije realni entitet, nego [[Modelovanje|model]] koji opisuje [[gravitacija|gravitaciju]]. Polje može da bude određeno koristeći [[Njutnov zakon gravitacije]]. Kad je definisano na taj način, gravitaciono polje oko čestice je [[Vektorski prostor|vektorsko polje]] koje se u svakoj tački sastoji od [[vektor]]a usmerenog direktno ka čestici. Magnituda polja u svakoj tački se izračunava primenom univerzalnog zakona, i predstavlja silu po jedinici mase na svakom objektu u toj tački prostora. Pošto je polje sila konzervativno, postoji skalarna potencijalna energija po jedinici mase u svakoj tački u prostoru asociranom sa poljem sila. To se naziva [[Potencijalna energija|gravitacionim potencijalom]]<ref>Dynamics and Relativity, J.R. Forshaw, A.G. Smith, Wiley, 2009, c {{ISBN |978 0 470 01460 8}}</ref>. ''Jednačina polja'' je:<ref>Encyclopaedia of Physics, R.G. Lerner, G.L. Trigg, 2nd Edition, VHC Publishers, Hans Warlimont, Springer, 2005</ref>
 
:<math> \mathbf{g} = \frac{\mathbf{F}}{m} = - \frac{{\rm d}^2\mathbf{r}}{{\rm d}t^2} = - \frac{GM}{|\mathbf{r}|^2}\mathbf{\hat{r}} =-\nabla\Phi \,\!</math>
Red 25:
Poređenja radi, nešto slično bi se desilo kada bi se, na primer, na neku zategnutu gumenu površinu postavila jedna gvozdena kugla. Kugla bi tada udubila, odnosno zakrivila prostor na gumenoj površini, tako da bi neko drugo telo, na primer jedan kliker, u njegovoj blizini zakrivljivalo putanju svoga kretanja na sličan način i iz sličnih razloga kao što neko manje telo zakrivljuje svoju putanju u gravitacionom polju drugog masivnijeg tela. Jedino što se u slučaju gravitacionog polja ne radi o zakrivljenosti dvodimenzionalne ravni, kakva je gumena površina, u trodimenzionalnom prostoru, nego o zakrivljenosti trodimenzionalnog prostora u četvorodimenzionalnom kontinumu prostor-vremena.
 
Ovo Ajnštajnovo objašnjenje gravitacije nastalo je, inače, kao plod njegovih napora da proširi princip relativnosti sa [[inercija]]lnih sistema referencije na neinercijalne ili ubrzane sisteme, odnosno da uopšti rezultate do kojih je došao stvarajući svoju [[Specijalna teorija relativnosti|Specijalnu teoriju relativnosti]] i tako stvori jednu [[Opšta teorija relativnosti|Opštu teoriju relativnosti]]. U ovoj teoriji gravitaciono polje je određeno kao rešenje [[Ajnštajnove jednačine polja|Ajnštajnovih jednačina polja]]:<ref>Gravitation, J.A. Wheeler, C. Misner, K.S. Thorne, W.H. Freeman & Co, 1973, {{ISBN |0-7167-0344-0}}</ref>
 
:<math> \mathbf{G}=\frac{8\pi G}{c^4}\mathbf{T} \,\!</math>