Verzija na datum 17 novembar 2022 u 11:47 uredi 87.116.163.21 (razgovor) < oznaka: vraćena izmjena ← Starija izmjena		Verzija na datum 17 novembar 2022 u 11:48 uredi poništi 87.116.163.21 (razgovor) Nema sažetka izmjene oznaka: vraćena izmjena Novija izmjena →
Red 1: ' '''Prilog''' ili '''adverb''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''adverbium'': što stoji uz glagol), nepromjenjiva [[riječ]] koja obično stoji uz [[glagol]] određujući glagolsku radnju po mjestu, vremenu, načinu, uzroku ili količini.<ref>{{cite journal\|last=Grickat \|first=Irena \|authorlink=Irena Grickat Radulović \|title=O prilozima u srpskohrvatskoj lingvističkoj nauci \|journal=Južnoslovenski filolog \|volume=39 \|pages=1–41 \|year=1983 \|issn=0350-185X \|location=Beograd \|id={{ZDB (DE)\|411495-4}}}} {{COBISS-Sr\|ID=520197220}}.</ref> Može stajati i uz [[pridjev]] (''jako drag''), drugi prilog (''vrlo rado'') i [[imenice\|imenicu]] (''malo vode''). [[Datoteka:Frequency of relativizers.jpg\|mini\|295px\|Iz [[Tortni grafikon\|grafikona]] se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među [[riječ]]ima koje najčešće uvode [[Relativna rečenica\|relativnu rečenicu]]]]Prilozi određuju glagolsku radnju po vremenu, mjestu, načinu, količini ili uzroku. Koriste se i za izražavanje pitanja.<ref>{{cite book\|last=Kordić \|first=Snježana \|authorlink=Snježana Kordić \|editor1-last=Okuka \|editor1-first=Miloš \|editor2-last=Schweier \|editor2-first=Ulrich \|title=Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag \|series=Die Welt der Slaven, Sammelbä=http://bib.irb.hr/datoteka/426607.PRILOZI_GDJE_KAMO_KUD.PDF \|location=München \|year=2004 \|isbn=3-87690-874-4 \|ssrn=3437881 \|id={{CROSBI\|426607}}. {{S2CID\|171431158}}\|accessdate=2022-03-30}}</ref> A mogu uvoditi i odnosne ili [[Relativna rečenica\|relativne rečenice]].<ref>{{Cite book\|last=Kordić \|first=Snježana \|authorlink=Snježana Kordić \| title=Relativna rečenica \|chapter=Priložni relativizatori \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf \|format=PDF \|series=Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25 \|location=Zagreb \| publisher=[[Matica hrvatska]] i Hrvatsko filološko društvo \|year=1995 \|pages=225–259 \|isbn=953-6050-04-8 \|lccn=97154457 \|ol=2863536W \|oclc=37606491 \|ssrn=3460911 \|id={{CROSBI\|426507}}. {{CROLIB\|ID=D1960119011}}. {{COBISS-Sr\|ID=110665484}}. {{COBISS.BH\|id=7094534}}. {{GISKO\|ID=D1960514001}}. {{COBISS-Sl\|ID=1484898}} \|accessdate=2009-10-13}}</ref> U rečenici imaju službu priloških (glagolskih) odredbi. Mogu imati komparaciju. To su najčešće prilozi za način koji imaju isti oblik kao i pridjevi ~~srednjeg~~srautomednjeg roda, npr. ''Lijepo'' (pridjev) ''dijete lijepo'' (prilog) ''pjeva''. == Porijeklo priloga == Red 7: * Od pridjeva – najčešće za način: ''brzo, ludo, glupo, mirno, naglo, hrabro...'' (gotovo od svakog opisnog pridjeva se može napraviti odgovarajući prilog). * Zamjeničkim osnovama su motivisani prilozi za mjesto – ''ovdje, ovamo, tu, tamo, ondje'';<ref>{{cite journal\|last=Kordić \|first=Snježana \|authorlink=Snježana Kordić \|title=Prilozi ''ovd(j)e/tu/ond(j)e, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda'' \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/430250.PRILOZI_OVDJE-TU-ONDJE.PDF \|format=PDF \|journal=Južnoslovenski filolog \|volume=59 \|pages=81 \|year=2003 \|issn=0350-185X \|oclc=4634442433 \|ssrn=3441325 \|id={{CROSBI\|430250}}. {{ZDB (DE)\|411495-4}}. {{COBISS-Sr\|ID=11 \|locatioza vrijeme: ''tada, onda; za količinu: ovoliko, toliko, onoliko, koliko; za način: ovako, tako, onako...'' Ovi prilozi se nazivaju [[zamjenice\|zamjeničkima]]. * Od brojeva – prilozi za vrijeme i način: ''jednom, ~~jedanput, dvaput, jednostruko, dvostruko, višestruko...''~~j * Mogu biti izvedeni od drugih priloga: ''natrag – natraške, naopako – naopačke''. Postoje ~~i složeni prilozi koji se često grade od [[Prijedlog (gramatika)\|prijedlog]]a i priloga, npr. ''Otuda, odozgo~~dozgo, nadesno, preksinoć, prekosutra, unazad, popreko...''▼ * Od glagolskih osnova– za način: ''šutke, ležećke...'' ▲* Mogu biti izvedeni od drugih priloga: ''natrag – natraške, naopako – naopačke''. Postoje i složeni prilozi koji se često grade od [[Prijedlog (gramatika)\|prijedlog]]a i priloga, npr. ''Otuda, odozgo, nadesno, preksinoć, prekosutra, unazad, popreko...'' == Vremenski prilozi == <br /> Pitanja: '''kada? otkada? dokada?''' ~~:''danas,~~* ~~večeras, juče, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, obdan~~kada?dan,odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon...''▼ * kada? ▲:''danas, večeras, juče, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, obdan,odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon...'' * otkada? Linija 61 ⟶ 59: * koliko puta? :''jedanput, dvaput, triput, stoput'' ~~== Načinski prilozi ==~~ ~~<br />~~ ~~Pitanja: '''kako? na koji način?'''~~ * kako? :''ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako, svakojako, jedva, sejedno, odjednom, sjedećke, ležećke, potrbške, naglas, naamet, nabolje, kriomice...''<ref>{{cite book\|last=istić \|firstStana \|titleNačinski prilozi savremenom srpskohrvatskom književnom jeziku : lekičko-gramatički pristup \|series=Biblioteka Južnoslovenskog filloga. Nova serija ; knj. 9 \|publishe=Institu za srpskohrvatski jzik \|pages=172 \|location=Beograd \|year=990 \|isbn= \|occ=28962425 \|accessdate=2016-03-30}} ~~Načinski prilozi mogu nastati i od~~ ~~:''brzo, brže, najbrže, više, najviše, lijepo, veselo, najveselije...''~~ ~~:''bratski, sestrinski, gospodski, ljudski''' (''Pozdravio me bratski.'')~~ ~~Za razliku od pridjeva, odgovaraju na pitanje ''kako?'', a ne ''kakav?''~~ ~~== Izvori ==~~ {

Prilog (gramatika) – razlika između verzija