Triša Kaclerović – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8 |
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.2 |
||
Red 27:
Kaclerović je jedan od osnivača [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]] [[2. 8.|2.8.]] 1903. godine i Glavnog radničkog saveza. U saradnji sa [[Dimitrije Tucović|Dimitrijem Tucovićem]] radio je na stvaranju socijalističke [[balkanska federacija|federacije balkanskih naroda]]. Za narodnog poslanika je izabran dva puta. [[1908]], kada je bio jedini poslanik Socijaldemokratske partije u skupštini, i [[1912]], kada je pored njega, poslanik bio i [[Dragiša Lapčević]]. Kaclerović je političke poteze [[Nikola Pašić|Pašićevih]] radikala često tumačio kao “naređenje stiglo iz [[Moskva|Moskve]]”.<ref>[http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2034.pdf RASKRINKAVANJE PROJEKTA VELIKA SRBIJA]</ref>
[[22. 8.|22. avgusta]] [[1911]]. godine užički socijalisti su sazvali veliki radnički zbor zbog nepoštovanja Zakona o radnjama, na kojem je u ime Glavne partijske uprave i Glavnog radničkog saveza, govorio Triša Kaclerović.<ref>
Lapčevića i Triše Kaclerovića, može se zaključiti da su aprilski [[izbori]] [[1912]]. godine u Užicu protekli u uslovima policijskog pritiska, korupcije i falsifikovanja izbornih rezultata.<ref>
{{cquote|Mi imamo zajmova danas preko 700 i nekoliko miliona dinara. Zna se na što su ti zajmovi trošeni. Više od 2/3 utrošeno je na militarizam, na vojsku, na popunjavanje deficita, koji vojska svake godine čini, i na izdržavanje čitave činovničke vojske. A na narodnu prosvetu, zdravlje, na druge kulturne i važne narodne potrebe niste nijedne pare utrošili iz ovog velikog duga. Posledice su teške i ubistvene u svakom pogledu. Život siromašne mase postaje teži i očajniji, trpeza narodne mase postaje posnija i oskudnija.<ref>[http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5, Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine]</ref>}}
| |||