Prilog (gramatika) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m dodan S2CID |
m ref |
||
Red 1:
'''Prilog''' ili '''adverb''' ([[latinski jezik|lat.]] ''adverbium'': što stoji uz glagol), nepromjenjiva [[riječ]] koja obično stoji uz [[glagol]] određujući glagolsku radnju po mjestu, vremenu, načinu, uzroku ili količini.<ref>{{cite journal|last=Grickat |first=Irena |authorlink=Irena Grickat Radulović |title=O prilozima u srpskohrvatskoj lingvističkoj nauci |journal=Južnoslovenski filolog |volume=39 |pages=1–41 |year=1983 |issn=0350-185X |location=Beograd |id={{ZDB (DE)|411495-4}}}} {{COBISS-Sr|ID=520197220}}.</ref> Može stajati i uz [[pridjev]] (''jako drag''), drugi prilog (''vrlo rado'') i [[imenice|imenicu]] (''malo vode'').
[[Datoteka:Frequency of relativizers.jpg|mini|295px|Iz [[Tortni grafikon|grafikona]] se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među [[riječ]]ima koje najčešće uvode [[Relativna rečenica|relativnu rečenicu]]]]Prilozi određuju glagolsku radnju po vremenu, mjestu, načinu, količini ili uzroku. Koriste se i za izražavanje pitanja.<ref>{{cite book|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |editor1-last=Okuka |editor1-first=Miloš |editor2-last=Schweier |editor2-first=Ulrich |title=Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag |series=Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21 |publisher=Otto Sagner |pages=113 |chapter=Prilozi ''gd(j)e, kamo, kuda'' |chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/426607.PRILOZI_GDJE_KAMO_KUD.PDF |location=München |year=2004 |isbn=3-87690-874-4 |ssrn=3437881 |id={{CROSBI|426607}}. {{S2CID|171431158}}|accessdate=2022-03-30}}</ref> A mogu uvoditi i odnosne ili [[Relativna rečenica|relativne rečenice]].<ref>{{Cite book|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić | title=Relativna rečenica |chapter=Priložni relativizatori |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf |format=PDF |series=Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25 |location=Zagreb | publisher=[[Matica hrvatska]] i Hrvatsko filološko društvo |year=1995 |pages=225–259 |isbn=953-6050-04-8 |lccn=97154457 |ol=2863536W |oclc=37606491 |ssrn=3460911 |id={{CROSBI|426507}}. {{CROLIB|ID=D1960119011}}. {{COBISS-Sr|ID=110665484}}. {{COBISS.BH|id=7094534}}. {{GISKO|ID=D1960514001}}. {{COBISS-Sl|ID=1484898}} |accessdate=2009-10-13}}</ref> U rečenici imaju službu priloških (glagolskih) odredbi. Mogu imati komparaciju. To su najčešće prilozi za način koji imaju isti oblik kao i pridjevi srednjeg roda, npr. ''Lijepo'' (pridjev) ''dijete lijepo'' (prilog) ''pjeva''.
== Porijeklo priloga ==
* Od imenica – najčešće prilozi za vrijeme: ''zimi, ljeti, danju, noću, zimus, ljetos, večeras, sinoć, sutra; neki prilozi za način: kradom, krišom, silom, trkom...''
* Od pridjeva – najčešće za način: ''brzo, ludo, glupo, mirno, naglo, hrabro...'' (gotovo od svakog opisnog pridjeva se može napraviti odgovarajući prilog).
* Zamjeničkim osnovama su motivisani prilozi za mjesto – ''ovdje, ovamo, tu, tamo, ondje'';<ref>{{cite journal|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Prilozi ''ovd(j)e/tu/ond(j)e, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430250.PRILOZI_OVDJE-TU-ONDJE.PDF |format=PDF |journal=Južnoslovenski filolog |volume=59 |pages=81 |year=2003 |issn=0350-185X |oclc=4634442433 |ssrn=3441325 |id={{CROSBI|430250}}. {{ZDB (DE)|411495-4}}. {{COBISS-Sr|ID=112397580}} |location=Beograd |accessdate=2007-08-16}}</ref> za vrijeme: ''tada, onda; za količinu: ovoliko, toliko, onoliko, koliko; za način: ovako, tako, onako...'' Ovi prilozi se nazivaju [[zamjenice|zamjeničkima]].
* Od brojeva – prilozi za vrijeme i način: ''jednom, jedanput, dvaput, jednostruko, dvostruko, višestruko...''
* Od glagolskih osnova– za način: ''šutke, ležećke...''
| |||