Verzija na datum 19 novembar 2009 u 05:06 uredi TobeBot (razgovor \| doprinos) Botovi 7.656 izmena m robot Dodaje: qu:Simiki ← Starija izmjena		Verzija na datum 27 novembar 2009 u 04:05 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinos) 112.443 izmene m robot Dodaje: ceb:Litpong; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 10: [[Datoteka:Syllable Tree with appendix.svg\|265p\|thumb\|Delovi sloga su pristup (O), rima (R) i dodatak (A). Rima se deli na jezgru (N) i odstup (C).]] Opšta struktura sloga se sastoji od sledećih delova: * [[Pristup sloga\|Pristup]] (obavezno u nekim jezicima, izborno ili čak ograničeno u drugima) * [[Rima sloga\|Rima]] [[Jezgro sloga\|Jezgro]] (obavezno u svim jezicima) [[Odstup sloga\|Odstup]] (izborno u nekim jezicima, vrlo ograničeno ili zabranjeno u drugima) * [[Dodatak sloga\|Dodatak]] Dodatak se smatra posebnim delom sloga, nije zavisan za odstup, jer je ograničen na kraju reči. Struktura sloga može se prikazati stablom. Jezgro sloga je obično [[sonant]], koji obično čini samoglasni zvuk, u formi [[jednoglasnik]]a, [[dvoglasnik]]a ili [[troglasnik]]a, ali ponekad sonantni [[suglasnik]] kao {{IPA\|[l]}} or {{IPA\|[r]}}. Red 23: (To jest, CVC slog kao ''mač'' je moguć, ali VC slog kao ''ač'' nije.) Slogovi bez odstupa nazivaju se otvorenima, a oni sa odstupom zatvorenima. Svi jezici dopuštaju otvorene slogove, ali neki, poput [[havajski jezik]], nemaju zatvorene slogove. [[Dužina sloga\|Dugi slog]] je slog sa ''dugim rimom'' ili sa ''dugom jezgru''. U nekim jezicima, dugi slogovi uključuju slogovi sa oba VV (grananje jezgra) i VC (grananje rima), za razliku od V, koji je '''kratak slog'''. U drugim jezicima, samo VV slogovi (one sa dugim samoglasnikom (vokalom) ili [[dvoglas]]nikom) su dugi, a oba VC i V slogovi su kratki. Razlika između dugog i kratkog određuje koji slogovi imaju [[naglasak]]~~—ovo~~—ovo je slučaj u [[latinski jezik\|latinskom]] i [[arapski jezik\|arapskom jeziku]] == Slogovi i suprasegmentali == U domenu [[suprasegmental]]ske funkcije je slog, a ne određeni zvuk, to jest, one utiču na sve segmente sloga: * [[Naglasak]] * [[Ton (lingvistika)\|Ton]] Ponekad [[dužina sloga]] se takođe računa kao suprasegmentalna karakteristika, na primer, u većini germanskih jezika, dugi samoglasnici mogu postoji samo sa kratkim suglasnicima i obrnuto. Međutim, slogovi mogu biti analizirani kao kompozicije duge i kratke foneme, kao u finskom i japanskom jeziku, gde udvajanje suglasnika i dužina samoglasnika su nezavisni. Red 43: * Jedan ili više odstupa (završetka) == Jezici bez sloga == Ideja o slogu je izazvana od strane jezika koji omogućavaju dug niz suglasnika bez samoglasnika ili sonanta. Jezici na sjeverozapadnoj obali Severne Amerike, uključujući [[sališanski jezici\|sališanski]] i [[vakašanski jezici]], su poznati za ovo. Na primer, ove [[nuksalkski jezik\|nuksalkske]] reči sadrže samo [[konstriktivni suglasnik\|konstriktivne suglasnike]]: Red 63: == Vidi još == * [[Razdvajanje reči]] * [[Mora (lingvistika)]] * [[Fonologije]] * [[Tonski akcenat]] * [[Naglasak]] * [[Slogovni suglasnik]] == Reference == Red 80: [[br:Silabenn]] [[ca:Síl·laba]] [[ceb:Litpong]] [[cs:Slabika]] [[cy:Sillaf]]

Slog – razlika između verzija