'''Jugoslavistika''' ([[Slovenski jezik|slovenski]]: ''Jugoslovanske študije''; [[Makedonski jezik|makedonski]]: Југословенски студии; [[Albanski jezik|albanski]]: ''Studime Jugosllave''; [[Njemački jezik|njemački]]: ''Jugoslawistik''; [[Latinski jezik|latinski]]: ''Iugoslavistica'') višeznačna je [[naučna disciplina]] koja je u svom istorijskom obliku korištena kao krovni termin za posebne [[Slavistika|slavističke]] studije sa područja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] ([[kroatistika]], [[srbistika]], [[makedonistika]], [[montenegristika]], [[slovenistika]] i [[bosnistika]]) dok se danas koristi u užem smislu interdisciplinarnog izučavanja nastanka ideje [[Jugoslavenstvo|jugoslavenstva]], [[Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|jugoslavenske države]], njezine istorije, nestanka kao i određenih postjugoslavenskih društvenih fenomena.<ref name="Petrov & Filipović">{{cite journal |author1=Ana Petrov |author2=Andrija Filipović |date=2017 |title=Introduction: Towards Yugoslav Studies |journal=[[AM Journal of Art and Media Studies]] |volume= |issue=13 |pages=1–4 |url=http://dx.doi.org/10.25038/am.v0i13.186 }}</ref>
[[Raspad Jugoslavije|Raspad jugoslavenske države]] početkom 1990-ih doveo je samo postojanje discipline u pitanje dok su brojne institucije promijenile nazive, preusmjerile se na emancipaciju zasebnih uže definiranih nacionalnih studija ili su zatvarene. Taj proces stvorio je potrebu za dubinskom redefinicijom discipline u odnosu na blisko srodnu [[Južnoslavistika|južnoslavistiku]] (''koja uz postjugoslavenski prostor uključuje i [[Bugarska|Bugarsku]]'') i [[Serbokroatistika|serbokroatistiku]] (koja se dalje diferencirala na kroatistiku, srbistiku, montenegristiku i bosniacistikubosnistiku).<ref name="Messner">{{cite journal |author1=Elena Messner |date=2008 |title=Die Frage der Südslawistik/Jugoslawistik/Serbokroatistik nach 1991 |journal=Kakanien Revisited |volume=27 |issue=2 |pages=1–6 |url=https://www.kakanien-revisited.at/beitr/wende/EMessner1/ }}</ref> U svom eseju „''Fantom jugoslavistike''“ iz 1993. godine (njemački: ''Das Phantom der Jugoslavistik'') njemački slavist [[Reinhard Lauer]] izjavio je cijela disciplina utemeljena na istorijskoj koincidenciji postojanja jugoslavenske države i na „''isključivanju bugarskih komponenti i interesa''" zaključujući da bi južnoslavistika trebala zauzeti njezino mjesto.<ref name="Messner"/> Unatoč tome, [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|konflikt na prostoru bivše Jugoslavije]] privukao je značajnu akademsku pažnju s više od 130 objavljenih knjiga i s brojnim autorima koji ga izučavaju u okviru jugoslavenskih ili postjugoslavenskih studija.<ref name="Ramet">{{cite book |author=[[Sabrina P. Ramet]] |date=2005 |title=Thinking about Yugoslavia: Scholarly Debates about the Yugoslav Breakup and the Wars in Bosnia and Kosovo |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-85151-0 }}</ref> Zbog tih je ratova jugoslavistika tijekom 1990-ih bila usko povezana sa sigurnosnim studijima.<ref name="Gow">{{cite journal |author1=James Gow |date=1993 |title=Yugoslav studies and security studies: The future |journal=[[Journal of Area Studies]] |volume=1 |issue=3 |pages=169–176 |url=https://doi.org/10.1080/02613539308455697 }}</ref> Danas se ovo područje izučavanja u znatno suženom i preciznije definiranom obliku bavi interdisciplinarnom analizom raznih jugoslavenskih i postjugoslavenskih fenomena, društvenih odnosa i praksi.<ref name="Muzej Jugoslavije">{{cite web |url=https://www.muzej-jugoslavije.org/rs/program/razgovori-o-jugoslaviji-uvod-u-post-jugoslovenske-studije-19/ |title=Разговори о Југославији: увод у (пост) југословенске студије (19) |publisher=[[Muzej Jugoslavije]] |access-date=1 May 2022 }}</ref>
