Višeanodni proporcionalni brojač – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8 |
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8 |
||
Red 6:
[[Georgij Harpak]] (Georges Charpak) sa suradnicima je razvio 1968. višeanodni proporcionalni brojač, u kojem je niz usporednih tankih žica (anoda), bilo razapeto [[Simetrija|simetrično]], između dviju paralelnih ploča (katoda), za što je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1992. Prolaskom neke čestice ionizirajućeg zračenja kroz sustav (okomito na ravninu anoda), stvaraju se parovi [[elektron]]-[[ion]] u području dviju anodnih žica, uz koje se sekundarnom ionizacijom (kao i u običnom proporcionalnom brojaču), stvara lavina parova elektron-ion. Omjer [[Električni signal|električnih impulsa]] na dvjema anodama je mjera mjesta prolaska žestica između njih. Kako je razmak žica malen (oko 2 mm), moguće je u dimenziji okomito na anode, odrediti položaj putanje [[Električni naboj|električki nabijene]] čestice s točnošću oko 0,5 [[metar|mm]].
Između katoda i anoda je visok [[napon]] oko 5 [[volt|kV]]. Svaka anoda je spojena na posebno predpojačalo, a impulsi iz predpojačala vode se u elektroničko [[računalo]] radi obrade i registriranja. Donje anode određuju trag čestica u smjeru x, a gornje u smjeru y. Takvi detekcijski sustavi upotrebljavaju se u mnogim složenim sustavima za istraživanje u [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]] i u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]]. Koristi se i za magnetske [[Spektrometar|spektrometre]], koji se primjenjuju u istraživanju nuklearnih reakcija u području [[energija|energije]] iznad 20 M[[eV]], te za određivanje prostorne raspodjele [[Rendgenske zrake|rendgenskog zračenja]] (na primjer za proučavanje [[ogib]]a rendgenskog zračenja). <ref>
==Povlačna komora==
| |||