Bessemerov postupak – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: Brisanje šablona: Link FA.
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8
 
Red 6:
[[Datoteka:Bessemer converter (iron into steel), Allegheny Ludlum Steee Corp., Brackenridge, Pa.jpg|mini|desno|300px|Bessemerov konverter u radu.]]
 
'''Bessemerov postupak''' je postupak dobivanja [[čelik]]a na način da se stari čelik s otpada, rastaljeno [[sirovo željezo]] i [[vapnenac]] stavljaju u Bessemerove [[Kiseline|kisele]] konvertere, nakon čega se po metalu pušta [[kisik]] u mlazovima kako bi [[Oksidacija|oksidirao]] nečistoće. To je bio ujedno prvi postupak u [[Povijest metalurgije željeza|povijesti]] masovnog dobivanja čelika. Oksidacijski plin ili “vjetar” ([[zrak]], kisik ili smjesa kisika i zraka) se upuhava u rastaljeno željezo pod [[tlak]]om kroz perforirani (šupljikavi) pod konvertera. Konverteri u koje se oksidacijski plin upuhava bočno zadržali su se samo u ljevaonicama čelika i to kao kiseli konverteri s bočnim upuhavanjem iznad površine kupke. Thomasov postupak se razlikuje od Bessemerovog postupka po tome što koristi [[Baza (kemija)|bazičnu]] (lužnatu) vatrostalnu oblogu i što se upotrebljava vapnenac ili [[vapno]] kao materijal za stvaranje [[troska|troske]]. <ref> [http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=2014-07-04 }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>
Bessemerov postupak se može danas pronaći još jedino u [[Švedska|Švedskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]], dok su druge države odustale od njega. Ovaj postupak je zamijenila [[Siemens-Martinova peć]] iz [[Ekonomija|ekonomskih]] razloga. U [[SAD]] se Bessemerov postupak nekad masovno upotrebljavao za proizvodnju željezničkih [[Tračnice|tračnica]], a danas se može još pronaći, uglavnom u kombinaciji s Siemens-Martinovom peći ('''duplex postupak'''), za proizvodnju bešavnih [[cijev]]i, plosnatog valjanog čelika, [[Žica|žice]] i [[čelični lijev|čeličnog lijeva]].