Pašnjak – razlika između verzija

Osim [[tvorničko farmerstvo|tvorničkog farmerstva]], što podrazumijeva najintenzivniji oblik gajenja biljki za hranjenje domaće stoke, pašnjak je glavni izvor hrane za [[preživar]]e. Pašnjačka ishrama dominira u stočarstvo u zemljama gdje je sijanje i/ili berba usjeva teška ili nedostupna, kao što je u sušnim ili planinskim područjima. Tu se uzgajaju vrste [[govedo|goveda]], [[ovca|ovaca]], [[kamila]], [[koza]], [[antilopa]], [[jak]]ova i drugih lokalnih preživara koju su pogodne za oskudnije terene i vrlo rijetko uzgajanih biljaka. U vlažnijim područjima, pašnjacima za ispašu upravlja se preko velikog globalnog prostora slobodnih pašnjaka i za [[organska poljoprivreda|organsku proizvodnju]]. Određene vrste pašnjaka putem [[prirodna selekcija | evolucije]] prilagođavaju se [[metabolizam|metabolizmu]] pojedinih životinja, a njihovo đubrei oplođuje zemljište pa više generacija može dovesti do toga da pašnjaci u kombinaciji sa preživarima u biti postaju sastavni dio određenog [[ ekosistem]]a.<ref>R. Elfyn Hughes, "Sheep Population and Environment in Snowdonia (North Wales)", ''Journal of Ecology'' Vol. 46, No. 1, Mar., 1958, 169-189</ref><ref>[http://wle.cgiar.org/blog/2013/09/04/agricultural-biodiversitys-contribution-to-ecosystem-functions/ "Agricultural biodiversity’s contribution to ecosystem functions"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150108221713/http://wle.cgiar.org/blog/2013/09/04/agricultural-biodiversitys-contribution-to-ecosystem-functions/ |date=2015-01-08 }} Dr. Devra I. Jarvis, [[CGIAR]]. Retrieved 2014-12-01</ref>