Sufizam – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Bot: Menjam datoteku/fajl Conference_of_the_birds.jpg sa "The_Concourse_of_the_Birds",_Folio_11r_from_a_Mantiq_al-tair_(Language_of_the_Birds)_MET_DT227734.jpg.
Red 28:
Srednjovekovni period se odlikuje novim pokušajima doktrinarnih sistematizacija s jedne, i popularizacijom učenja putem osnivanja mističkih redova, s druge strane. Sufijske zajednice, u prvo vreme slučajne i prolazne, u [[12. vek]]u postale su razvijene organizacije sa političkom moći, hijerarhijskom lestvicom, monaškim pravilima i institucionalizovanim lancima inicijacije. 12. vek svedoči i o usponu sufijskih redova ili bratstava. Ugledni među redovima bili su [[bektašije]] (sredina 14. veka), [[suravadije]] (od otprilike 1200; postali su uticajni u Indiji), [[rifaije]], ili zavijajući derviši (sredina 12. veka, poznati po neverovatnim egzibicijama), egipatske [[šazilije]], [[kadirije]] i [[nakšbendije]].<ref name="Elijade"/>
 
[[Datoteka:Conference"The Concourse of the birdsBirds", Folio 11r from a Mantiq al-tair (Language of the Birds) MET DT227734.jpg|thumb|right|"Okupljanje ptica", oslikani [[Attar]]ov rukopis iz 12. veka.]]
 
Dva najuspešnija pokušaja da se sistematizuje misao sufizma potekla su iz pera dva velika islamska filozofa koji su se približili sufizmu na holističkoj osnovi, povezujući ga sa drugim oblastima srednjovekovnog filozofskog i teološkog izučavanja. Prvi od njih, [[al-Gazali]], bio je profesor u čuvenoj medresi Nizamiji u Bagdadu, da bi se zatim povukao 1091. i postao sufija. U svom magnum opusu »Oživljavanje verskih nauka« (''Ihya Ulum Al-Din'') ispitao je različite načine i puteve saznanja da bi došao do zaključka da samo unutrašnja istina koju traže sufije može zadovoljiti zahteve islamske vere. On je time povezao sufizam i sunitski islam a ne umanjujući autoritet nijednog od njih. Drugi filozof, [[Ibn Arabi]], španski mistik, upoznat i sa hrišćanskim i sa muslimanskim filozofskim kategorijama, ispitao je najdublje nivoe značenja [[Kuran]]a i opisao suštinsku ideju [[tavhid]]a (Božjeg jedinstva) tako originalno, da je to u isto vreme privlačilo i odbijalo njegovu muslimansku sabraću. Kasnija izlaganja teološkog sufizma bavila su se pojmovima kao što su savršen čovek (''al-insdn al-kamil''), stožer (''kutb''), metafizičkim dimenzijama [[svetlost]]i, [[ljubav]]i itd, upravo zbog velikog Gazalijevog i Arabijevog uticaja.<ref name="Enciklopedija živih religija"/>