Razlike između izmjena na stranici "Seneka"

Dodan 1 bajt ,  prije 1 mjesec
m
 
Među povjesničarima koji su pokušali ponovno procijeniti Seneku nalazi se i znanstvenica Anna Lydia Motto, koja je 1966. godine ustvrdila da se negativna slika o Seneki temelji gotovo u potpunosti na Sulijevom iskazu, dok su izgubljeni iskazi mnogih drugih, koji su ga mogli pohvaliti:<ref>Lydia Motto, Anna Seneca on Trial: The Case of the Opulent Stoic ''The Classic Journal'', Vol. 61, No. 6 (1966) str. 254–258.</ref>
 
<blockquote>"Dakle, nisu nam sačuvani suvremeni podaci o Senekinom životu, osim očajnog mišljenja Publija Suilija. Zamislite kakvu bismu jalovu sliku imali o [[Sokrat|Sokratu]] da nam nisu sačuvana [[Platon|Platonova]] i [[Ksenofont|Ksenofontova]] djela i da smo potpuno ovisni o [[Aristofan|Aristofanovom]] opisu ovog [[Atena (polis)|atenskog]] filozofa. Svakako, imali bismo jako iskrivljnuiskrivljenu i pogrešnu predodžbu. Takva nam je predodžba sačuvana o Seneki, ako ćemo se osloniti samo na Suilija".<ref>Lydia Motto, Anna Seneca on Trial: The Case of the Opulent Stoic ''The Classic Journal'', Vol. 61, No. 6 (1966), str. 257.</ref> </blockquote>
 
Noviji radovi mijenjaju dominantnu percepciju Seneke kao pukog prenositelja već postojećih ideja te ukazuju na originalnost u Senekinom doprinosu [[Historija ideja|povijesti ideja]]. Ispitivanje Senekina života i mišljenja u odnosu na suvremeno obrazovanje i psihologiju osjećaja otkriva važnost njegove misli. Na primjer, [[Martha Nussbaum]] u svojoj raspravi o želji i emociji uključuje Seneku među stoike koji su dali važne uvide i perspektive o osjećajima i njihovoj ulozi u našem životu.<ref>Nussbaum, M. (1996), ''The Therapy of Desire'', Princeton University Press.</ref> Posvećujući posebno poglavlje Senekinom liječenju bijesa i upravljanju bijesom, ona pokazuje kako Seneka procjenjuje štetnu ulogu nekontrolirane ljutnje i njezinih patoloških veza. Nussbaum je kasnije proširila svoje ispitivanje na Senekin doprinos [[Politička filozofija|političkoj filozofiji]]<ref>Nussbaum, M. (1999). Cultivating Humanity: A Classical Defense of Reform in Liberal Education. [[Harvard University Press]].</ref> te je ukazala na znatnu suptilnost i bogatstvo u njegovim razmišljanjima o [[Politika|politici]], [[Obrazovanje|obrazovanju]] i pojmovima globalnog građanstva i pronašla osnovu za reformu obrazovanja u Senekinim idejama, koje je iskoristila da predloži oblik modernog obrazovanja koji izbjegava i uski tradicionalizam i potpuno odbacivanje tradicije. Drugdje je Seneka zabilježen kao prvi veliki zapadnjački autor koji je promišljao o složenoj prirodi i ulozi zahvalnosti u ljudskim odnosima.<ref>Harpham, E. (2004). ''Gratitude in the History of Ideas'', str. 19–37 u: M. A. Emmons and M. E. McCulloch, editors, The Psychology of Gratitude, [[Oxford University Press]].</ref>