Racibórz – razlika između verzija

[[Prosperitet|Prosperirao]] je tokom [[13. vijek]]a, na [[trgovina|trgovini]] [[sol]]ju (velika [[skladište|skladišta]]),; tu su najveći [[sajam|sajmovi]] [[žitarice|žitarica]] u [[Gornja Šleska|Gornjoj Šleskoj]] i centar [[zanat]]stva poznat po [[tkanje|tkanju]] [[tkanina|platna]]. U tom istom [[13. vijek|vijeku]]u bio je dio ''[[Vojvodstvo|Vojvodstva]] Opole Racibórz'', a od [[1281]]. bio je i [[glavni grad|prijestolnica]] ''Vojvodstva Racibórz''.<ref name=brit/>

Značaj mu je opao tokom perioda od [[14. vijek|14. vijeka]]-a do [[15. vijek]]a.<ref name=brit/>

Nakon [[1742]]. ([[Podjela_Poljske#Druga_podjela|Druga podjela Poljske]]) potpao je pod [[Kraljevina Pruska|Kraljevinu Prusku]]; tad mu je ime [[Germanizacija|germanizirano]] u ''Ratibor'' ({{lang-de|Ratibor(hammer)}}, [[šleski jezik|šleski]]: ''Rattebor'').<ref name=brit/>

Naglo se [[Industrija|industrijski]] razvio nakon izgradnje [[željeznička pruga|pruge]] [[Berlin]]-[[Beč]] [[1848]]. osnivanjem [[čeličana|čeličane]], [[livnica|livnice]] i [[tvornica]] [[mašina]] i [[Elektroindustrija|elektro djelovaelektrodijelova]].<ref name=brit/>

Krajem [[19. vijek|19. vijeka]] i početkom [[20. vijek]]a Ratibor je postao snažan centar [[Poljaci|poljskog]] [[nacionalizam|nacionalizma]], poznat po [[časopis]]ima i [[novine|novinama]] (''Nowiny Raciborskie'', [[1889]].-[[1921]].). Brojni stanovnici Ratibora sudjelovali su u [[Šleski ustanci|Šleskim ustancima]] ([[1919]].–[[1921]].), ali je onovaj grad unatoč tome nakon održanog [[plebiscit]]a [[1921]]. ostao unutar [[Njemačko Carstvo|njemačkih]] [[granica]].<ref name=brit/>

Najveća znamenitost grada je [[Gotička arhitektura|gotička]] [[župa|župna]] [[crkva]] (od [[14. vijek|14 vijeka]]a do [[16. vijek]]a; dograđivana u [[19. vijek]]u, restaurirana [[1948]].-[[1949]].). Pored nje to je i [[Dominikanci|dominikanski]] [[samostan]] sa [[crkva|crkvom]] (početak [[14. vijek]]a), sa [[zvonik]]om (dograđivanim u periodu od [[14. vijek]]a do [[15. vijek]]a); crkva je [[barokna arhitektura|barokizirana]] u periodu od [[17. vijek]]a do [[18. vijek]]a i djelomično rekonstruirana u drugoj polovici [[19. vijek]]a. Samostan danas radi kao [[muzej]].<ref name=brit/>

Atrakcija su i knežev [[dvorac]] ([[14. vijek]], dograđivan od [[1609]]. do [[1631]]. i u [[19. vijek]]u); tu su i [[Gotička arhitektura|gotička]] [[kapela]] i ostatci gradskih [[bedem]]a ([[14. vijek]]).<ref name=brit/>{{cite web

| publisher=Urzad miasta Racibórz}}</ref>;