Viskoznost fluida – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 3:
Praćenje proticanja [[tekućine|tečnosti]] kroz [[cev]]i pokazuje da se svi delovi tečnosti ne kreću istom [[brzina|brzinom]]. Najveću brzinu imaju delovi tečnosti duž ose cevi, a najmanju delovi uz zidove cevi. Raspored brzina na [[presek]]u cevi, normalnom na [[pravac]] proticanja tečnosti. Tečnost se kroz cev ne kreće kao celina, već u [[sloj]]evima koji klize jedan po drugome različitim brzinama. Pri proticanju tečnosti kao da dolazi do njenog "raslojavanja". Slično se dešava i pri [[kretanje|kretanju]], na primer ravne daske, [[tanker]]a ili sprava po mirnom [[jezero|jezeru]]. Kada se telo pokrene, počinje i [[voda]] da se kreće, ali ne kao celina, već po delovima (slojevima) koji imaju različite brzine. Povećanjem [[rastojanje|rastojanja]] od plovnog objekta brzina slojeva tečnosti se smanjuje.
U tečnostima se javljaju i [[sila|sile]] koje se suprotstavljaju kretanju tela kroz tečnosti.
Nabrojane činjenice i pojave objašnjavaju se kao posledica postojanja sile unutrašnjeg [[trenje|trenja]] u tečnostima, '''viskoznost'''. Sila viskoznosti usporava proticanje tečnosti i kretanje tela kroz tečnost zavisi kakva tečnost prolazi kroz cev.
 
== Njutnov zakon za viskoznost ==
Viskoznost - unutrašnji [[otpor]] tečnosti se može definisati preko sile viskoznosti ukoliko je proticanje te tečnosti [[laminarno]]. To znači da slojevi tečnosti "klize" jedan po drugome, ali tako da tečnost iz jednog sloja ne prelazi u drugi.