Turcizam – razlika između verzija

'''Turcizmi''' su usvojenica za [[turski jezik|turskog jezika]] odnosno one riječi [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] koje su u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] ušle u govor i pismo putem turskog jezika. Obično se kažu ''turcizmi'' ili ''orijentalizmi'' mada postoje dvojbe među stručnjacima o njihovom nazivu<ref name="brozovic">{{cite web|url=https://www.matica.hr/vijenac/173/odose-turci-ostase-turcizmi-17333/|title=Dalibor Brozović, »Odoše Turci, ostaše turcizmi«, Vijenac br. 173|date=|accessdate = 05. 05. 2021}}</ref>. Turcizam ne implicira isključivo [[riječ]]i izvornog [[Turski jezik|turskog]] ili [[Turkijski jezici|turkijskog]] podrijetla jer većina njih su usvojenice i u samom turskom jeziku, pretežito iz [[Perzijski jezik|perzijskog]], [[Grčki jezik|grčkog]] i [[Arapski jezik|arapskog jezika]]. Neke riječi su iz [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]] tako da im je turski jezik služio kao vektor prenosilac<ref name="brozovic"/>, druge su izvorno turske, dakle srednjoazijske, dok postoje i prividni turcizmi, riječi koje su arapske ili perzijske, koje su ušle u srpskohrvatski ali putem drugih jezika (italijanskog, na primjer)<ref name="brozovic"/> ili, još, postoje riječi koje su ušle u srpskohrvatski u turskom obliku ali su na primjer grčkog podrijetla<ref name="brozovic"/>.

No, svakako u baštini današnje [[Štokavski|štokavice]] one postoje, dnevno se upotrebljavaju, pa čak neke nemaju pravog sinonima<ref name="brozovic"/>. Na primjer, prvobitne riječi koje su turcizmi su ''bakar'', ili riječ ''boja'' za koju bi mogući sinonimi bili germanizam ''farba'', ili latinizmi ''kolur'', ''tinta'' i ''pigment'', koji nam isto dolaze preko njemačkog. ''Boja'' se češće upotrebljava.