Verzija na datum 7 februar 2021 u 04:42 pogledaj izvor 5.43.190.81 (razgovor) →‎Izvori: nadopune oznaka: vizualno uređivanje ← Starija izmjena		Verzija na datum 7 februar 2021 u 04:46 pogledaj izvor 5.43.190.81 (razgovor) Nema sažetka izmjene oznaka: vizualno uređivanje Novija izmjena →
Red 1: '''Partitokracija''' ili '''~~partitokratia~~partitokratija''' (''partito'' [[Italijanski jezik\|tal,]] partija, stranka, ''kratei'' [[Grčki jezik\|grč.]] vladam) je termin za politički režim, tj. za [[Demokracija\|antidemokratsku]] pojavu u kojoj stranka/e artikuliraju cjelokupan političko-društveni život u jednoj državi, od privrede do kulture, od zakonodavstva do sporta, od obrazovanja do informiranja, karakterističan za [[Višepartijski sistem\|višestranački]], [[Dvopartijski sistem\|dvopartijskei]] i [[Jednopartijska država\|jednopartijski]] sistem u [[Socijalizam\|socijalističkom]] i u [[Kapitalizam\|kapitalističkom]] poretku. == Povijest definicije == Red 13: Prema nekima partitokracija je teška degeneracija demokratskog režima, proizvevši velike defekte u pravilnom funkcioniranju političkog pluralizma: " s ovakvim režimom, i područje stranačke opozicije se svodi samo na svoju dobit u javnom sektoru, tj. na participaciju u klijentelističkoj mreži kada kroz parlamentarnu zastupljenost raznim kompromisima i koaliranjem s vladom postižu svoje probitke". Za takvu lažnu stranačku opoziciju najadekvatniji je izraz "oporba" (borba za vlast suprotna borbi za društvene promjene). Izbori bez izbora, lažni parlamentarizam rezultiraju apatijom birača pretvorenih u podanike poretka i glasače. Posljedica ovakve limitirane političke ponude jeste veća mogućnost utjecaja partija na svoje izabrane predstavnike u parlamentu. Jedina potencijalna "opasnost" za vladajuće stranke, pad na sljedećim izborima, se pokazala samo utopističnom pretpostavkom jer smjenjivanje stranaka ili koalicija na vlasti ne predstavlja baš nikakvu opasnost za rušenje partitokratskog režima. Primjer sa pokretom ''Cinque stele'' (Pet zvijezda) u Italiji, koji je sav svoj program sveo na antipartitokraciju, dolaskom na vlast, postepeno postaje sastavni dio partitokrata - kako to, uostalom, i uvjetuju svi ustavi kapitalističkog svijeta u kojima je parlamentarna sloboda samo postulat na papiru. Još je drastičniji primjer s masovnim i žestokim uličnim demonstracijama [[2010]]-[[2011]]. u [[Grčka\|Grčko]]<nowiki/>j protiv kapitalističke partitokracije što dovodi na vlast koaliciju Syriza koja ne izvršava predizborna obećanja prihvaćajući partitokratske metode vladanja. Neki teoretičari su skloni ukazivati na problem lažnog parlamentarizma tražeći uzrok u gubljenju individualnih sloboda u parlamentu zbog diktata grupe (partije), ne želeći uviđati da slobode pojedinaca u parlamentu (kada bi i postojale) ne mogu dovesti do strukturalnih reformi, tim više što je partitokracija dovela do apsolutno negativne političke kadrovske selekcije u skoro svim partijama onemogućavanjem slobodoumlja i mislilaca. Red 31: # Chiarberge, Riccardo ''Un tiranno chialato partitocrazia'', Corriere della Sera. 15 X 1992 # De Luna, Giovanni ''Storia d'Italia gli anni del "riflusso"'', La Stampa, 29 XII 2012 # Lazaro, Jorge ''Continuidad y cambios en una vieja democracia de partido Uruguay (1910-2010),'' Capedge 1994 [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Ekonomija]] [[Kategorija:Društvo]] [[Kategorija:Društveni poredak]]

Partitokracija – razlika između verzija