Ј – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 3:
| slika= Cyrillic letter Je - uppercase and lowercase.svg
}}
Slovo '''Ј ј''' ('''jota''') je jedanaesto [[slovo]] [[srpska ćirilica|srpske ćirilice]]. Takođe se koristi u makedonskoj ćirilici i nekim drugim ćirilicama
Slovo ''ј'' je u srpsku ćirilicu uneo [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] kada je pisao ''„[[Srpski rječnik|Prvi srpski rječnik]]“'' (vidi [[Vukova reforma]]), na osnovu latiničnog slova ''j''.
Slovo J je u srpsku ćirilicu uneo [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] kada je pisao ''„[[Srpski rječnik|Prvi srpski rječnik]]“'' (vidi [[Vukova reforma]]). Izveo ga je od latiničnog slova [[Ï (slovo latinice)|ï]] (i sa dve tačke). Kada je Vuk iz latinice preuzeo ovo slovo, naišao je na jak otpor sveštenstva, pa i samog kneza [[Miloš Obrenović|Miloša]]. Najoštriji protivnik je bio [[Jovan Hadžić|Jovan Svetić-Hadžić]], tadašnji veliki književnik. U vezi sa tim je poznata [[anegdota]], odnosno šta je Vuk jednom prilikom primetio i kako je opravdao ovaj svoj postupak: „Vidim, da iz latinice nisam uzeo slovo j, ti sad ne bi bio Jovan nego ovan!“<ref>Marinković, S. & Marković, S. (prireredili) Srpske narodne pripovetke. Kreativni centar: Beograd. {{page|year=2001|isbn=978-86-7781-053-5|pages=}}</ref> Pored slova J, u ''Prvom srpskom rječniku'' prvi put su se pojavila i slova Lj, Nj, Đ, Ć, Dž.▼
== Povest ==
[[Jota (slovo)|Jota]] ('''Ꙇ ꙇ''') se koristila još u [[Staroslovenska ćirilica|staroslovenskoj ćirilici]], a preuzeta je iz grčkog alfabeta. U kasnijim redakcijama crkvenoslovenskog jezika za isti glas su korištena slova [[і]], [[ї]], [[й]], zajedno sa dvoglasima i mekim znakom ''[[ь]]'' koji je takođe imao ulogu slova j. Srpski književni reformator Vuk Karadžić je, po principu "jedno slovo - jedan glas", izabrao samo jedan karakter da predstavlja slovo j.
Karadžić je u početku izabrao ćirilično slovo ''[[Yi (Cyrillic)|ї]]'' da predstavlja glas j, što su pre njega već koristili jezički reformatori [[Dositej Obradović]] i [[Sava Mrkalj]].<ref>Karadžić, Vuk Stefanović. ''Pismenica serbskoga iezika, po govoru prostoga narod’a'', 1814.</ref><ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/343877/Drustvo/Mrkaljeva-i-Vukova-reforma-cirilice Мркаљева и Вукова реформа ћирилице]</ref> Međutim, za konačnu verziju [[Vukova ćirilica|Vukove ćirilice]] izabrana je jota da predstavlja glas j. Za grafičko rešenje jote [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] se poslužio latiničnim slovom ''[[j]]'', čiji je kalup već postojao u štamparijama.<ref name="Maretić">Maretić, Tomislav. ''Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika''. 1899.</ref>
▲
== Zvučnost ==
Slovo J je, prema fonetici:
Linija 20 ⟶ 30:
== Izvori ==
{{reflist|2}}
== Vidi još ==
* [[J (slovo latinice)]]
* [[Jota (slovo)]]
[[Kategorija:Ćirilica]]
| |||