Knut Hamsun – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Knut Hamsun.jpeg|right|thumb|Knut Hamson]]
'''Knut Hamsun''' ([[4. avgust]] [[1859]] – [[9. februar]] [[1952]]) bio je [[Norveška|norveški]] pisac i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[književnost]] [[1920]]. godine. Rođen je [[1859]]. a umro je [[1952]]. godine. Posle Ibzena, najpoznatiji je norveški književnik. Tridesetih godina dvadesetog veka bio je angažovan kao [[politika|političar]], promovišući [[Desnica|desničarske]] ideje. Podržavao je [[nacizam|nacističku]] [[filozofija|filozofiju]] i [[Norveška|norvešku]] kvislinšku vladu, zbog čega je bio osuđen na robiju. Dešavalo se da su mu čitaoci, nezadovoljni političkim idejama koje je izlagao u svojim delima, vraćali kupljene knjige.
 
U književnim počecima pisao je [[romantizam|romantičarskim]] stilom koji je naginjao ka modernoj [[književnost]]i. Njegovo prvo značajnije delo bilo je ''Misterije''. Neki kritičari su ovo delo nazvali [[jevanđelje]]m modernizma, poredeći ga sa delima poput [[Tako je govorio Zaratustra|''Tako je govorio Zaratustra'']]. Delo je teško [[žanr]]ovski definisati budući da se u njemu prepliću [[lirika|lirski]] i [[epika|epski]] elementi uz dominantnu iracionalnost koja počiva na kritičkom odnosu prema građanskom društvu i njegovom nastojanju da se oslobodi stvaralačka ličnost. U vreme nastanka "misterija" nastala su i dela ''Pan'' i ''Viktorija''. Hamsun je u ''Viktoriji'' ispevao [[himna|himnu]] ljubavi.
 
Romani ''Pan'' i ''Viktorija'' su delovi [[trilogija|trilogije]] u koju spada i roman ''Glad''. ''Pan'' govori o čoveku koji na bolan način shvata kako stapanje čoveka sa prirodom više nije moguće. Hamsun prikazuje onaj deo ljudske istorije kada je „čovek postao bolesno čedo grada“.
Bavio i dramom i poezijom, ali sa slabijim uspehom. Nikada se nije pokajao zbog svojih [[politika|političkih]] uverenja, čak ni u [[autobiografija|autobiografiji]] ''Na zaraslim stazama''.