Škorpion – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 5:
'''Škorpioni''' ili '''škorpije''' ({{jez-lat|Scorpiones}}) spadaju u najkrupnije paukolike životinje,a verovatno najstarije ([[fosil]]i potiču još iz [[silur]]a) i prve suvozemne [[zglavkari|zglavkare]]. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predele mada ih ima i u umerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakrivene ispod lišća i kamenja, a [[noćna životinja|noću]] se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13mm do 25cm.
 
[[Otrov]] škorpijaškorpije je [[neurotoksin|neurotoksičan]] i kod većine vrsta nije smrtonosan za čoveka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čoveka:
* vrsta Androctonus australis (na slici) koja živi u pustinji [[Sahara|Sahari]] i čiji je otrov iste jačine kao otrov [[kobra|kobre]];
* vrste roda Centruroides koje žive u [[Meksiko|Meksiku]].
[[Serum]] koji se daje protiv otrova skorpijaskorpije efikasan je samo u određenom vremenu.
 
=== Spoljašnja građa ===
 
Telo škorpijaškorpije podeljeno je na dva regiona prozomu i opistozomu koje su široko spojene.
 
'''[[Prozoma]]''' je kratka, četvrtasta pokrivena na leđnoj strani čvrstim oklopom, [[karapaks]]om. Na leđnoj strani nalaze se oči: jedan par središnjih i nekoliko pari lateralnih. Na trbušnoj strani nema oklopa već je ona zaštićena osnovama nogu.
Red 43:
* listolika [[pluća]].
 
Kada skorpijaškorpija hvata plen onda je njen postabdomen podignut i povijen napred preko tela (na slici) tako da je bodlja upravljena ka žrtvi i spremna za napad. Bodlja, kojom se završava opistozoma se, prema embrionalnom poreklu, smatra člankom. U njenoj proširenoj osnovi nalazi se parna [[otrovna žlezda]] čiji se otvor nalazi na vrhu bodlje. Žlezda je obavijena [[mišić]]ima čije kontrakcije ubrizgavaju otrov u žrtvu.
Skorpije se hrane sitnim zglavkarima koje hvataju kleštolikim pedipalpima, a ubijaju ubodom bodlje.