1755 – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dop. iz Historije n. J. |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 7:
== Događaji ==
=== Januar/Siječanj – Mart/Ožujak ===
* siječanj, početkom - "Nov proplamsaj" bune u Virovitičkoj županiji, na Špišićevom [[Špišić Bukovica|bukovičkom]] vlastelinstvu (već krajem mjeseca kraljica [[Marija Terezija]] naređuje istragu zbog njegovih postupaka prema seljacima). Buna se širi i na druga vlastelinstva: virovitičko, našičko, orahovičko, voćinsko i podgoračko. Začeci bune u Požeškoj županiji su odmah ugušeni.<ref>''Historija n. J. II'', 1066</ref><ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 206</ref>
*
* [[25. 1.]] - [[Rusko Carstvo|Ruska]] [[car]]ica [[Elizabeta, ruska carica|Elizabeta]] osnovala [[Moskovski državni univerzitet Lomonosov|Moskovski]] [[univerzitet]].
* [[20. 2.]] - Deputacija pobunjenih krajišnika na čelu sa kap. Petrom Ljubojevićem
* [[24. 2.]] - Seljačka buna oko Križevaca, u [[Raven]]u, (neposredno: porezni popis, javni radovi u očekivanju posjete Marije Terezije, od ranije povećane feudalne obveze).<ref>''Historija n. J. II'', 1058</ref>, pale prema [[Gradec (općina)|Gradecu]] i [[Preseka|Preseki]], strah i metež u Zagrebu. U "poteščicama" traže priključenje Krajini.<ref>''Historija n. J. II'', 1060-61</ref>
** U vrijeme ravenske bune, digli su se i seljaci oko [[Veliki Otok (Legrad)|Velikog Otoka]] u Podravini i u [[Biškupci|Biškupcu]] kod Varaždina, što je ugušio varaždinski general Josip grof Drašković.<ref>''Historija n. J. II'', 1063</ref>
* [[3. 3.]] - Podban Ivan Rauch krenuo iz Zagreba da dovrši smirivanje seljačke bune, što se pretvara u pljačkaški pohod a seljaci umiru u pretrpanim zagrebačkim zatvorima.<ref>''Historija n. J. II'', 1062</ref>
* [[24. 3.]] - Carica/kraljica dekretom zabranjuje dalje progone pobunjenih seljaka u Hrvatskoj.
* [[15. 4.]] - U Zagrebu počinje rad posebna komisija načelu sa međimurskim grofom Althanom - Marija Terezija je naredila istragu o nedavnoj buni - stvarni nosilac vlasti u Hrvatskoj do 5. rujna, vladarka koristi priliku da smekša vlastodršce koji se protive centralizaciji.<ref>''Historija n. J. II'', 1063-64</ref> Slična komisija je upućena i u Viroviticu.▼
=== April/Travanj – Jun/Lipanj ===
* april - Hadži Mehmed-paša šalje preteće pismo crnogorskom vladici Vasiliju, zbog izneveravanja prošlogodišnjeg sporazuma sa Savom o plaćanju harača - preti mu nabijanjem na kolac.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 506</ref>
▲* [[15. 4.]] - U Zagrebu počinje rad posebna komisija načelu sa međimurskim grofom Althanom - Marija Terezija je naredila istragu o nedavnoj buni - stvarni nosilac vlasti u Hrvatskoj do 5. rujna, vladarka koristi priliku da smekša vlastodršce koji se protive centralizaciji.<ref>''Historija n. J. II'', 1063-64</ref> Slična komisija je upućena i u Viroviticu (grofovi Keglević i Serbeloni<ref name="isniv1207">''Istorija s. n.'' IV-1, 207</ref>).
** Althan je povjerio [[Baltazar Adam Krčelić|B. A. Krčeliću]] izradu projekta administrativne reforme u Hrvatskoj, u skladu s centralističkim nastojanjima.<ref>''Historija n. J. II'', 1089</ref>
* travanj, krajem i kasnije - Grof Neipterg uhapsio Ljubojevića u Kanjiži. Komisija će osuditi 100 ljudi (62 katolika, 38 pravoslavaca). Ugušen je pokušaj bune u Lici. U selima su knezovi zamenjeni oficirom i podoficirom (kraj krajiške autonomije i značajnih krajiških buna).<ref>''Historija n. J. II'', 1055</ref>
* [[16. 6.]] - Bitka za Fort Beauséjour: britanska pobeda je uvod u iseljenje frankofona iz Akadije u dan. Kanadi.
=== Jul/Srpanj – Septembar/Rujan ===
* [[9. 7.]] - Franko-indijanske snage potukle Braddockovu ekspediciju, koja je pokušala osvojiti Fort Duquesne (dan. [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgh]]).
* [[25. 7.]] - [[Francuski i indijanski rat]]: [[UK|Britanske]] vlasti u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] donose odluku o protjerivanju [[Francuzi|francuskih]] kolonista iz Akadije (današnja [[Nova Škotska]]).
* august - Britanci počinju zaplijene francuskih brodova.
* [[4. 9.]] - Kraljičinim mandatom su određene kazne za nasilja u buni, među kojima i osam smrtnih za seljake, ali je i podban oglobljen za opljačkanu imovinu seljaka.
* [[11. 9.]] - Kraljica potvrdila privremenu regulaciju urbarijalnih odnosa u Virovitičkoj županiji.<ref>''Historija n. J. II'', 1067</ref> Privremeni urbar za Slavoniju i Srem povećava terete kmetovima, izaziva otpor Srba u Sremu.<ref name="isniv1207"></ref>
* [[30. 9.]] - Britanci obećavaju finansijsku pomoć Rusiji kako bi se postavilo 50.000 vojnika na livonsko-litvanskoj granici - ali Britanci kontaktiraju i sa Prusima, što je uvod u [[Diplomatska revolucija|Diplomatsku revoluciju]] sledeće godine.
=== Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac ===
* jesen - Bosanski vezir dobija ferman s Porte da sukob s Crnom Gorom reši mirnim putem.
* [[1. 11.]] - [[Portugal]]ski glavni grad [[Lisabon]] razoren u katastrofalnom [[potres]]u i [[tsunami]]jima nakon njega, u kojima je poginulo 60.000 - 90.000 stanovnika. Događaj ima velike posledice za evropsku misao.
* [[8. 11.]] - Kraljičinim mandatom uvedeno, umjesto pojedinačnih urbara, "privremeno uređenje urbarskih podavanja" u banskoj Hrvatskoj, kojim su zabranjeni najgori oblici vlastelinske samovolje (konačno uređenje 1773-80, reformama Josipa II.<ref>''Historija n. J. II'', 1097</ref>).
Linija 38 ⟶ 52:
* 1755-56 - "Grimanijev zakon": generalni providur Francesco Grimani regulira agrarno pitanje u sjevernim delovima Dalmacije, osvojenim od Turaka (slabo se primjenjuje).<ref>''Historija n. J. II'', 1235</ref>
* Mlečani blokiraju Crnu Goru zbog [[Vasilije Petrović|Vasilijeve]] agitacije, od kraja 1755. do kraja iduće godine inkvizitori tri puta ponavljali naređenje da bude otrovan.<ref>''Historija n. J. II'', 1266</ref>
* Raja u Beogradskom pašaluku se žali da je spahije iz osvete (zbog ranijih Portinih mera) "zlostavljaju i ... upropašćuju teškim globama". Ipak, već od kraja 1750-tih spahije i raja su suočeni s janičarskim nasiljem.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 317</ref> Ove godine u Beogradu se odigrala bitka, sa topovima, između dve grupe janičara.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 319</ref>
* Nekoliko stotina janičara napalo begovski odžak na Glasincu, tako da na njih mora poći paša Kukavica.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 445</ref>
* Pominje se srpska škola u [[Skradin]]u, učitelj je Hilandarac Jefrem Koreski.<ref>''Istorija s. n.'' IV-2, 59</ref>
== Rođenja ==
Linija 55 ⟶ 72:
; Literatura
* ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959
== Vanjske poveznice ==
| |||