Električni napon – razlika između verzija

| derivations = Napon = [[Energija]] / [[naelektrisanje]]

}}

'''Električni napon''' (takođe ''električni pritisak'' ili ''električna napetost''; oznaka ''U'') je '''razlika [[Električni potencijal|potencijala]]''' između dve tačke [[Električno kolo|kola]]. Izražava se u [[volt]]ima, zbog čega se naziva i '''voltaža'''.<ref>https://sh.wiktionary.org/wiki/volta%C5%BEa</ref>

 

 

Uobičajeni električni napon [[baterije]] je 1,5 V, automobilskoga [[akumulator]]a 12 V, gradske električne mreže 220 V, tramvajske mreže 600 V, a željezničke mreže 25 000 V. <ref> '''električni napon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17586] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Što je veći napon i veća [[Električna struja|struja]], veća je [[električna snaga]].<ref name="Osnove elektrotehnike za početnike">[https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html Osnove elektrotehnike za početnike]</ref>

 

== Jedinica ==

== Električni potencijal ==

{{main|Električni potencijal}}

[[Električni potencijal]] je [[fizička veličina]] koja opisuje [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] [[Naelektrisanje|naelektrisane]] čestice u [[Elektrostatika|statičkom]] [[električno polje|električnom polju]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17589 "električni potencijal"] "Hrvatska enciklopedija", [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], www.enciklopedija.hr, 29. svibnja 2017.</ref> Električni se potencijal ne može neposredno mjeriti, već se mjeri [[razlika potencijala|razlika potencijala]] između dviju točaka nekog sustava, koja je u statičkom slučaju jednaka [[električni napon|električnom naponu]].

 

Svako pozitivno električno tijelo istiskivat će iz svojeg [[električno polje|električnog polja]] drugo pozitivno naelektrisano tijelo. Pri tom će [[elektrostatička sila]] vršiti [[mehanički rad]]. Isto tako, želimo li pozitivno naelektrisano tijelo dovesti u električno polje drugog pozitivno naelektrisanog tijela, treba neka vanjska sila da vrši rad na svladavanju odbojne sile. Izvršeni rad prestavlja ustvari [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] toga tijela. Čim vanjska [[sila]] prestane djelovati, [[Tijelo (fizika)|tijelo]] se počinje gibati i izlazi iz električnog polja, pa se njegova potencijalna energija pretvara u [[kinetička energija|kinetičku energiju]].

 

Ako se iz nekog razloga [[elektron]]i nagomilaju na nekom predmetu, kažemo da je negativno naelektrisan, tj. da ima negativni potencijal. S druge strane, [[atom]] kome je ''pobjegao'' neki [[elektron]] nije više uravnotežen, zbog čega u rezultatu ima pozitivan naboj. Predmet s mnoštvom takvih atoma kojima nedostaju slabo vezani elektroni imat će pozitivan potencijal.

 

Naša planeta je u cjelini električki neutralna, to jest [[Zemlja]] ima nulti potencijal. Budući da se istoimene čestice međusobno odbijaju, u [[električna vodljivost|vodljivom]] materijalu elektroni će iz područja s velikom gustoćom slobodnih elektrona (to jest s velikim negativnim potencijalom) nagrnuti prema područjima gdje ih je manje, to jest prema mjestima pozitivnijeg potencijala. U povoljnim okolnostima, iz [[Oblaci|oblaka]] s viškom elektrona prasnut će golema iskra, odnosno [[munja]], kroz koju se golemi negativni potencijal oblaka prazni u električki neutralnu Zemlju.

 

== Formule ==

Razlika električnog potencijala se definira kao količina [[rad]]a po [[Električni naboj|naboju]] potrebnog da se naboju premjesti iz druge točke u prvu, ili potpuno ekvivalentno, količina rada koji naboj uradi tokom kretanja od prve do druge točke. Razlika potencijala između dve točke '''a''' i '''b''' je linijski integral električnog polja '''E''':