Električni naboj – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 20:
== Jedinice ==
 
[[InternationalMeđunarodni Systemsistem of Unitsjedinica|SI]] izvedena jedinica [[quantity|količine]]naelektrisanja električnognaziva naelektirsanja jese [[coulombkulon (jedinica)|kulon]] (simbol:i označava se sa ''C)''.<ref name=CIPM1946/> Kulon je izveden kao količina naelektrisanja koja prolazi kroz [[cross section (geometry)|poprečni presek]] [[electrical conductor|električnog provodnika]] noseći jedan [[ampere|amper]] u [[second|sekundi]].<ref name=CIPM1946>{{cite web |url=https://www.bipm.org/en/CIPM/db/1946/2/ |publisher=BIPM |title=CIPM, 1946: Resolution 2}}</ref> Ova jedinica je predložena 1946. i ratifikovana 1948. godine.<ref name=CIPM1946/> U modernoj praksi, fraza „količina naelektrisanja” se koristi umesto „kvantitet naelektrisanja”.<ref name=SIBrochure>{{SIbrochure8th}}, p. 150</ref> Količina naelektrisanja u 1 elektronu ([[elementary charge|elementrarno naelektrisanje]]) je aproksimativno {{val|1.6|e=-19|u=C}}, ia 1 kulon korespondira količini naelektrisanja od oko {{val|6.24|e=18|u=elektrona}}. Simbol ''Q'' se obično koristi za označavanje količine elektriciteta ili naelektirsanja. Količina električnog naboja se može direktno meriti pomoću [[electrometer|elektrometra]], ili indirektno pomoću [[galvanometer|galvanometra]].
[[Međunarodni sistem jedinica|SI]] jedinica naelektrisanja naziva se [[kulon (jedinica)|kulon]] i označava se sa ''C''. Jedan kulon sadrži oko 6.24 × 10<sup>18</sup> elementarnih naelektrisanja (naelektrisanje jednog protona ili jednog elektrona). Kulon se definiše kao količina naelektrisanja koju u toku jedne [[sekund]]e prenese struja od jednog [[amper]]a. Simbol ''Q'' se koristi da označi količinu naelektrisanja.
 
U modernoj praksi, fraza „količina naelektrisanja” se koristi umesto „kvantitet naelektrisanja”.<ref name=SIBrochure>{{SIbrochure8th}}, p. 150</ref>
[[International System of Units|SI]] izvedena jedinica [[quantity|količine]] električnog naelektirsanja je [[coulomb|kulon]] (simbol: C). Kulon je izveden kao količina naelektrisanja koja prolazi kroz [[cross section (geometry)|poprečni presek]] [[electrical conductor|električnog provodnika]] noseći jedan [[ampere|amper]] u [[second|sekundi]].<ref name=CIPM1946>{{cite web |url=https://www.bipm.org/en/CIPM/db/1946/2/ |publisher=BIPM |title=CIPM, 1946: Resolution 2}}</ref> Ova jedinica je predložena 1946. i ratifikovana 1948. godine.<ref name=CIPM1946/> U modernoj praksi, fraza „količina naelektrisanja” se koristi umesto „kvantitet naelektrisanja”.<ref name=SIBrochure>{{SIbrochure8th}}, p. 150</ref> Količina naelektrisanja u 1 elektronu ([[elementary charge|elementrarno naelektrisanje]]) je aproksimativno {{val|1.6|e=-19|u=C}}, i 1 kulon korespondira količini naelektrisanja od oko {{val|6.24|e=18|u=elektrona}}. Simbol ''Q'' se obično koristi za označavanje količine elektriciteta ili naelektirsanja. Količina električnog naboja se može direktno meriti pomoću [[electrometer|elektrometra]], ili indirektno pomoću [[galvanometer|galvanometra]].
 
Nakon utvrđivanja [[Količina elementarnog naelektrisanja|kvantizovanog]] karaktera naelektrisanja, 1891. godine [[George Johnstone Stoney|Džordž Stoni]] je predložio jedinicu 'elektron' za ovu fundamentalnu jedinicu električnog naelektrisanja. To je bilo pre nego što je česticu otkrio [[J. J. Thomson|Džozef Tomson]] 1897. godine. Ova jedinica se u današnje vreme tretira kao bezimena, te se naziva {{em|elementarnim naelektrisanjem}}, {{em|fundamentalnom jedinicom naelektirsanja}}, ili jednostavno {{em|e}}. Mera naelektirsanja je umnožak elementarnog naelektrisanja ''e'', iako se čini da se [[macroscopic scale|velika]] naelektirsanja ponašaju kao [[real number|realni kvantiteti]]. U pojedinim kontekstima je smisledno da se govori o frakcijama naelektirsanja; na primer pri naelektrisavanju [[capacitor|kondenzatora]], ili u opisu [[fractional quantum Hall effect|frakcionog kvantnog Holovog efekta]].