Titranje – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
m {{radovi}}
Red 1:
{{radovi}}
[[datoteka:Coupled oscillators.gif|thumb|desno|Oscilacije jednog [[klatno|klatna]] se prenose na drugo preko [[uže]]ta.<ref>Strogatz, Steven. ''Sync: The Emerging Science of Spontaneous Order''. Hyperion, 2003, pp 106-109</ref>]]
 
Linija 13 ⟶ 14:
 
== Vrste ==
=== Harmonično oscilovanjetitranje ===
{{main|Prosto harmoničko gibanje}}
[[datoteka:Simple harmonic motion animation.gif|mini|desno|Ovisnost otklona [[Harmonijsko titranje|harmoničkog titranja]] o vremenu je [[sinus]]oidalna.]]
 
[[Prosto harmonično gibanje]] je najjednostavniji slučaj [[oscilacija|oscilatornog]] gibanja, je najjednostavniji slučaj [[oscilacija|oscilatornog]] gibanja, kada koordinata kojom se opisuje položaj gibajuće čestice izražava se pomoću prostih harmonijskih funkcija, [[sinus]]a i [[kosinus]]a.<ref>Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 15), Univerzitet u Nišu, 2005.</ref> Najveća udaljenost od točke ravnoteže prilikom gibanja zove se [[amplituda]].
 
Gibanje tijela pod djelovanjem elastične sile nazvano je [[Harmoničko titranje|harmoničkim titranjem]], i ono je od temeljne važnosti u valnoj teoriji. [[Valovi]] se sastoje u periodičkim titranjima nalik na gibanje tijela pod djelovanjem elastične sile. Vrijeme titraja je ono vrijeme, u kojem se točka vratila na isti položaj na pravcu. Broj titraja u sekundi zove se frekvencija. Na primjer, ako je vrijeme titraja jedna stotinka, tada je frekvencija 100 Hz; u sekundi se 100 puta ponovi isti titraj.
Linija 34 ⟶ 35:
Menjaju li se amplituda i [[faza]] vremenski lagano u poređenju sa trajanjem jedne oscilacije, oscilovanje je srodno sinusnom oscilovanju. Ako se amplituda menja, govori se o oscilovanju s modulisanom amplitudom; koleba li se pak frekvencija, radi se o oscilovanju s modulisanom frekvencijom. Oscilovanja koja su istovremeno istofrekventna i istofazna nazivaju se sinhronim. Podudaraju li se frekvencije dva oscilovanja, javlja se [[interferencija]] koja može dovesti do [[Rezonancija (fizika)|rezonancije]].<ref name = "Resnick and Halliday">{{cite book | title = Physics | authors = Resnick and Halliday | edition = 3rd | publisher = John Wiley & Sons | date = 1977 | isbn = 9780471717164 | quote = There is a characteristic value of the driving frequency ''ω"'' at which the amplitude of oscillation is a maximum. This condition is called ''resonance'' and the value of ''ω"'' at which resonance occurs is called the ''resonant frequency''. | page = 324}}</ref> Dve oscilacije bliskih frekvencija daju udare. Frekvencija udara jednaka je apsolutnoj vrednosti razlike frekvencija te dve oscilacije.
 
=== VibracijaVibracije ===
{{glavni|Vibracija}}
[[Image:Standing waves on a string.gif|thumb|Vibracija [[struna]] kod [[Žičani instrumenti|žičanih instrumenata]], u vidu [[stajaći val|stojećeg vala]], čije tačke oslonca se ne pomeraju.]]
Linija 43 ⟶ 44:
 
U svakom se titraju [[potencijalna energija]] sistema pretvara u [[Kinetička energija|kinetičku]] i obrnuto, uz delimičan gubitak [[energija|energije]] zbog [[otpor]]a i [[trenje|trenja]], koja u obliku [[toplota|toplote]] napušta sustav.<ref>''Vibracije'', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64462] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
=== Valovi ===
{{glavni|Val}}
 
== Primeri ==