Atomsko jezgro – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 47:
 
== Izotopi ==
 
[[Izotop]]ski sastav jezgra određen je brojem neutrona u njemu. (Promenom broja protona, menja se hemijska priroda atoma.) Različiti izotopi istog hemijskog elementa imaju veoma slične (ali ne i identične, videti [[izotopski efekat]]) hemijske osobine jer hemijsu prirodu elementa skoro u potpunosti određuje broj elektrona u elektronskom omotaču atoma. To znači da se različiti izotopi jednog te istog hemijskog elementa vrlo teško mogu razdvojiti hemijskim putem ali mogu različitim fizičkohemijskim procesima i metodama poput centrifugiranja, masene spektrometrije, frakcione destilacije, elektrolize itd. Na primer, obogaćeni uranijum (povećanje koncentracije uranijuma-235 u odnosu na uranijum-238) na industrijskoj skali, dobija se centrifugiranjem uranijumheksafluorida UF6. Za odreživanje starosti materijala organskog porekla (na osnovu odnosa kocentracija izotopa ugljenika-14 i ugljenika-12) koristi se masena spektrometrija. Za dobijanje kiseonika-18 koji se koristi za pravljenje radioaktivnih izotopa za medicinsku dijagnostiku ([[PET]]) koristi se [[frakciona destilacija]] azotdioksida...
[[Izotopi]] su [[atom]]i [[kemijski element|hemijskog elementa]] čije jezgro ima isti [[atomski broj]], ali različitu [[atomska masa|atomsku masu]]. Atomski broj odgovara broju [[proton]]a u atomu. Stoga izotopi datog elementa sadrže jednak broj protona. Promenom broja protona, menja se hemijska priroda atoma.
 
[[Izotop]]ski sastav jezgra određen je brojem neutrona u njemu. (Promenom broja protona, menja se hemijska priroda atoma.) Različiti izotopi istog hemijskog elementa imaju veoma slične, (ali ne i identične, hemijske osobine (videti [[izotopski efekat]]) hemijske osobine jer hemijsuhemijsku prirodu elementa skoro u potpunosti određuje broj elektrona u elektronskom omotaču atoma. To znači da se različiti izotopi jednog te istog hemijskog elementa vrlo teško mogu razdvojiti hemijskim putem ali mogu različitim fizičkohemijskim procesima i metodama poput centrifugiranja, masene spektrometrije, frakcione destilacije, elektrolize itd. Na primer, obogaćeni uranijum (povećanje koncentracije uranijuma-235 u odnosu na uranijum-238) na industrijskoj skali, dobija se centrifugiranjem uranijumheksafluorida UF6. Za odreživanje starosti materijala organskog porekla (na osnovu odnosa kocentracija izotopa ugljenika-14 i ugljenika-12) koristi se masena spektrometrija. Za dobijanje kiseonika-18 koji se koristi za pravljenje radioaktivnih izotopa za medicinsku dijagnostiku ([[PET]]) koristi se [[frakciona destilacija]] azotdioksida...
 
=== Raspad jezgra ===