Kretanje – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Leaving Yongsan Station.jpg|250p|mini|Pogled iz [[voz]]a u pokretu.]]
 
'''Kretanje''' (uili [[Fizika|fizici]])'''gibanje''' je promena položaja nekog [[Telo (fizika)|tela]] u odnosu na neko drugo telo. KretanjeGibanje je glavna osobina [[materija|materije]] i sva materija u [[priroda|prirodi]] se nalazi u stalnom kretanjugibanju. Kretanje se [[matematika|matematički]] opisuje u smislupomoću [[Vektor pomeraja|pomeraja]], [[Rastojanje|rastojanja]], [[brzina|brzine]] i [[ubrzanje|ubrzanja]]. Kretanje tela se posmatra tako što se posmatrač povezuje sa [[frame of reference|referentnim okvirom]] i meri promenu položaja tela u odnosu na taj okvir.
 
Kretanje tela se uvek posmatra u odnos na neki [[referentni okvir]]. Ako se položaj nekog objekta ne menja u odnosu na datidatu referentni okvir (referentnu tačku), za objekat se kaže da je ''u mirovanju'', ''nepomičan'', ''nepokretan'', ''[[wikt:stationary|stacionaran]]'', ili da ima konstantnu ([[time-invariant|vremenski-invarijantnu]]) poziciju u odnosu na njegovosvoje okruženje. [[Momenat]] ili impuls je količina koja se koristi za merenje kretanja objekta. Objektov [[momenatImpuls]] je direktno povezan sa objektovom [[masa|masom]] i [[brzina|brzinom]] predmeta, a ukupni impuls svih objekata u izolovanom sistemu (onaj na koji ne utiču spoljašnje sile) ne menja se vremenom, kao što je opisano [[impulsZakon očuvanja impulsa|zakonom o očuvanju impulsa]]. Kretanje objekta se ne može promeniti se, osim ako na njega deluje [[sila]]. Ako nema apsolutnog referentnog okvira, ''[[Absolute space and time|apsolutno kretanje]]'' se ne može odrediti.<ref>{{Cite book|last=Wahlin|first=Lars|chapter=9.1 Relative and absolute motion |title=The Deadbeat Universe|year=1997|publisher=Coultron Research|location=Boulder, CO|isbn=978-0-933407-03-9|chapter-url=http://www.colutron.com/download_files/chapt9.pdf |accessdate=25. 1. 2013|pages=121-129}}</ref> Stoga se za sve u svemiru može smatrati da se kreće.<ref name=Tyson>{{Cite book|last=Tyson|first=Neil de Grasse|author2=Charles Tsun-Chu Liu | last3 = Irion | first3 = Robert |title=The universe : at home in the cosmos|year=2000|publisher=[[National Academy Press]]|location=Washington, DC|isbn=978-0-309-06488-0|pages=}}</ref>{{rp|20–21}}
 
Kretanje se primenjuje na različite fizičke sisteme: na objekte, tela, čestice materije, polja materije, radijaciju, polja zračenja, čestice zračenja, zakrivljenost i prostor-vreme. Može se govoriti i o kretanju slika, oblika i granica. Pojam kretanja, generalno, označava neprekidnu promenu konfiguracije fizičkog sistema u prostoru. Na primer, može se govoriti o kretanju talasa ili o kretanju kvantne čestice, gde se konfiguracija sastoji od verovatnoća da zauzmu određene položaje.
 
== Zakoni kretanja ==
Red 54:
* [[Kretanje hica]]
* [[Valovi]]
 
== Vidi još ==
* [[Brzina]]
* [[Ubrzanje]]
* [[Inercijalni referentni sistem]]
 
== Reference ==
{{reflist|30em}}
 
== Literatura ==
Linija 69 ⟶ 61:
* Milorad Mlađenović, „Razvoj fizike-mehanika i gravitacija“, Građevinska knjiga, Beograd
{{refend}}
 
== Reference ==
{{reflist|30em}}
 
== Vidi još ==
* [[Brzina]]
* [[Ubrzanje]]
* [[Inercijalni referentni sistem]]
 
== Spoljašnje veze ==