Misao – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 21:
== Mišljenje u filozofiji ==
[[Datoteka:Jardin du Musee Rodin Paris Le Penseur 20050402 (02).jpg|mini|[[Ogist Roden]], ''Mislilac'']]
Starogrčki filozof [[Parmenid]] proces mišljenja vezuje za [[biće]], tvrdeći da "misliti i biti je isto."<ref>Herman Diels, Predsokratovci I (odeljak Parmenid), Zagreb 1983.</ref>
{{quote|Unutar logike se raspravlja o njenom predmetu, to jest o mišljenju, tačnije pojmovnom mišljenju; njegov pojam se stvara u njenom proticanju i prema tome ne može se postaviti unapred.<ref>Hegel, Nauka logike (str. 46), Beograd, 1976.</ref>|[[Hegel]]}}
Za [[Hegel]]a, um je jedinstvo mišljenja i [[biće|
[[Fridrih fon Šeling|Šeling]] je tvrdio da je misao »nezavisna moć koja za sebe dalje deluje«, i da je »stvorena od duše«.<ref name="Filozofski leksikon">Misao, Filozofija, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973.</ref> Fender, logičar fenomenološke orijeritacije, svoju osnovnu koncepciju zasniva na razlikovanju misli (predmet logike) i mišljenja (predmet psihologije).<ref name="Filozofski leksikon"/>
Linija 32 ⟶ 34:
{{quote|Mi možemo da mislimo zato što postoji bezgranična misao kao što i dišemo zato što postoji bezgranično prostranstvo vazdušno.|Jovan Kronštatski<ref>Jovan Kronštatski, Gospode ime ti je ljubav. str. 126, Beograd, 1998.</ref>}}
Fenomenološki pokret u filozofiji je
== Mišljenje u biologiji ==
|