Wikipedija

Lijevi centar – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Adres04 (razgovor | doprinos)
185 izmena
Nema sažetka izmjene
Adres04 (razgovor | doprinos)
185 izmena
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Red flag II.svg|desno|mini|160px|[[Zastava|Crvena zastava]], simbol pokreta ljevice i lijevog centra]]
{{bez_izvora}}
[[Datoteka:Red_rose_02.svg|desno|mini|130px|Crvena ruža, simbol demokracije i anti-autoritarizma u načinu djelovanja protiv društvenih nepravdi<ref> "About Our Logo". Tamiment Library and Robert F. Wagner Archives. New York University. Archived from the original on 2017-07-02. Retrieved May 25, 2016.</ref><ref> "Metropolitan. v.38 1913". HathiTrust. p. 63. Retrieved 2019-03-02.</ref><ref>"Most's Meeting". Indianapolis Indiana State Sentinel. September 21, 1887. p. 1 Column 1.</ref>]]
U [[politika|politici]], odnosno političkoj teoriji izraz '''lijevi centar''' ('''centar-ljevica''', '''umjerena ljevica'''), označava [[Politički pokret|političke pokrete]], [[Politička stranka|političke stranke]] i [[Politička ideja|političke ideje]] koji po svojim temeljnim programskim određenjima pripadaju [[ljevica|ljevici]], ali u svojoj praktičnoj platformi imaju dosta kompromisnih sadržaja što ih približava [[politički centar|političkom centru]], te ih se zbog toga ne može nazvati ljevicom u klasičnom smislu.
 
'''Lijevi centar''' ili '''umjerena ljevica''', u političkoj teoriji, je naziv za poziciju na [[politički spektar|političkom spektru]].
Političke stranke i organizacije koje se smatraju lijevim centrom najčešće nastoje pronaći kompromis između [[demokratski socijalizam|socijalističkih]] i [[liberalizam|liberalnih]] sadržaja u svojim programima. Od njih su najpoznatije stranke, organizacije i pokreti [[socijaldemokracija|socijaldemokratske]] orijentacije koji se najčešće nazivaju lijevim centrom.
 
Označava [[ideja|političke ideje]], [[Politička stranka|političke stranke]] i [[društveni pokret|političke pokrete]] koji po svojim temeljnim programskim određenjima pripadaju [[ljevica|političkoj ljevici]], ali u svojoj praktičnoj platformi imaju dosta kompromisnih sadržaja što ih približava [[politički centar|političkom centru]], te ih se zbog toga ne može nazvati političkom ljevicom u klasičnom smislu.
 
Političke stranke i organizacije koje se smatraju lijevim centrom najčešće nastoje pronaći kompromis između [[socijalna pravda|socijalno]]-odgovornih i pragmatičnih sadržaja u svojim programima. Od njih su najpoznatije stranke, organizacije i pokreti [[socijaldemokratija|socijaldemokratske]] orijentacije, koji se najčešće nazivaju lijevim centrom.
 
Pojam lijevog centra se često koristi i za opis koalicije koju čine stranke ljevice i centra.
 
Lijevi centar na političkom spektru predstavlja ljevicu okrenutu političkom pragmatizmu.<ref>Blaazer, David (2002) [1992]. The Popular Front and the Progressive Tradition: Socialists, Liberals, and the Quest for Unity, 1884–1939. Cambridge University Press. {{page|year=|isbn=978-0-521-41383-1|pages=}}</ref><ref>Understanding Social Democracy (PDF). What's Left of the Left: Liberalism and Social Democracy in a Globalized World. Cambridge, Massachusetts: Minda de Gunzburg Center for European Studies, Harvard University. Pristupljeno 29. 1. 2016.</ref> Pragmatična politika lijevog centra se usmjerava samo na minimalni program, kojim u okviru ustanova predstavničke, [[parlamentarna demokracija|parlamentarne demokracije]] i tržišne kapitalističke [[ekonomija|ekonomije]] nastoji sprovesti djelimičnu promjenu putem aktivne ekonomske uloge javnog sektora, javnih institucija i servisa koji bi trebalo da rade na ublažavanju nepravdi koje nanosi neregulirani, [[neoliberalizam|liberalni]] model kapitalizma.<ref>Notermans, Ton (2000). Money, Markets, and the State: Social Democratic Economic Policies since 1918. Cambridge Studies in Comparative Politics. Cambridge University Press. {{page|year=|isbn=978-0-521-63339-0|pages=}}</ref><ref>Brandal, Nik; Bratberg, Øivind; Thorsen, Dag Einar (2013). The Nordic Model of Social Democracy. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. {{page|year=|isbn=978-1-137-01326-2|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano1">Sejersted, Francis (2011). Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. {{page|year=|isbn=978-0-691-14774-1|pages=}}</ref><ref>Berman, Sheri (1998). The Social Democratic Moment: Ideas and Politics in the Making of Interwar Europe. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. {{page|year=|isbn=978-0-674-44261-0|pages=}}</ref><ref>Aspalter, Christian (2001). Importance of Social Democratic Movements in Welfare Politics: With Special Reference to Germany, Austria and Sweden. Huntington, New York: Nova Science Publishers. {{page|year=|isbn=978-1-56072-975-4|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano2">Badie, Bertrand; Berg-Schlosser, Dirk; Morlino, Leonardo, ur. (2011). „Social Democracy”. International Encyclopedia of Political Science. 8. Sage Publications. {{page|year=|isbn=978-1-4129-5963-6|pages=}}</ref> Praktično ostvarenje takve djelimične promjene u okviru ustanova parlamentarne demokracije i tržišne kapitalističke ekonomije uobičajeno se naziva socijalno odgovornom državom ili državom blagostanja.<ref>Thorsen, Dag Einar; Brandal, Nik; Bratberg, Øivind (2013). „Utopia Sustained: The Nordic Model of Social Democracy”. London: Fabian Society. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Sachs, Jeffrey D. (2006). „The Social Welfare State, beyond Ideology”. Scientific American. sv. 295 br. 5. New York. str. 42. ISSN 0036-8733. Arhivirano iz originala na datum 12. 10. 2007. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Upchurch, Martin; Taylor, Graham; Mathers, Andrew (2009). The Crisis of Social Democratic Trade Unionism in Western Europe: The Search for Alternatives. Contemporary Employment Relations. Farnham, England: Ashgate Publishing. {{page|year=|isbn=978-0-7546-7053-7|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano1" /><ref>Fitzpatrick, Tony (2003). After the New Social Democracy: Social Welfare for the Twenty-First Century. Manchester University Press. {{page|year=|isbn=978-0-7190-6477-7|pages=}}</ref> Lijevi centar se smatra umjerenom strujom u suvremenom ljevičarskom pokretu.<ref>Bardhan, Pranab; Roemer, John E. (1992). „Market Socialism: A Case for Rejuvenation”. Journal of Economic Perspectives. 6 (3): 101—116. ISSN 0895-3309</ref><ref>Britain, Ian (2005) [1982]. Fabianism and Culture: A Study in British Socialism and the Arts, c. 1884–1918. Cambridge University Press. {{page|year=|isbn=978-0-521-02129-6|pages=}}</ref><ref>Hinnfors, Jonas (2006). Reinterpreting Social Democracy: A History of Stability in the British Labour Party and Swedish Social Democratic Party. Critical Labour Movement Studies. Manchester University Press. {{page|year=|isbn=978-0-7190-7362-5|pages=}}</ref><ref>Janowsky, Oscar Isaiah (1959). Foundations of Israel: Emergence of a Welfare State. Princeton, New Jersey: Van Nostrand.</ref>
A političke stranke i organizacije koje se na političkom spektru smatraju pozicijom "centar do lijevi centar" (centar/lijevi centar) najčešće nastoje pronaći kompromis između [[socijaldemokracija|socijaldemokratskih]] i [[liberalizam|liberalnih]] sadržaja u svojim programima. Od njih su najpoznatije stranke, organizacije i pokreti [[socijalni liberalizam|socijalno-liberalne]] orijentacije koji se najčešće nazivaju pozicijom "centar do lijevi centar" (centar/lijevi centar).
 
==Karakteristike==
Obilježja lijevog centra:<ref>Meyer, Thomas; Hinchman, Lewis P. (2007). The Theory of Social Democracy. Cambridge, England: Polity Press. {{page|year=|isbn=978-0-7456-4113-3|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano2" /><ref>• Hoefer, Richard (2013). „Social Welfare Policy and Politics”. Colby, Ira C.; Dolmus, Catherine N.; Sowers, Karen M. Connecting Social Welfare Policy to Fields of Practice. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons. {{page|year=|isbn=978-1-118-17700-6|pages=}}</ref>
 
* ostvarenje, poštivanje, zaštita i unapređenje [[ljudska prava|temeljnih ljudskih prava i sloboda]], bez [[diskriminacija|diskriminacije]] na bilo kojoj osnovi, kao što su: [[rasa|rasa]], boja kože, društveno podrijetlo, [[nacionalnost|nacionalno]] podrijetlo, [[etnička grupa|etnička]] pripadnost, veza sa manjinskim narodom ili manjinskom zajednicom, [[jezik|jezik]], vjeroispovijest ili uvjerenje, političko ili drugo [[mišljenje|mišljenje]], članstvo u političkoj, sindikalnoj ili drugoj organizaciji, [[spol|spol]], [[rodni identitet|rodni identitet]], [[seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[interseksualnost|spolne karakteristike]], [[brak|bračni]] ili [[obitelj|obiteljski]] status, rođenje, starosna dob, društveni status, imovinsko stanje, genetičke karakteristike, [[zdravlje|zdravstveno]] stanje, [[invaliditet|invaliditet]] ili drugo osobno svojstvo;
 
* ostvarenje i razvijanje [[demokracija|demokratskih institucija]], vladavine zakona i socijalne odgovornosti;
 
* razvijanje prava i sloboda zapostavljenih i obespravljenih pojedinaca, [[društvena grupa|društvenih skupina]] i slojeva;
 
* razvijanje prava ljudi na rad, [[sindikat|sindikalno organiziranje]], zdravstvenu skrb, [[obrazovanje]] i socijalnu skrb;
 
* održivi ekonomski razvoj, uz razvijanje ravnomjernog razvoja urbanih i ruralnih područja;
 
* afirmiranje rodne ravnopravnosti;
 
* razvijanje pluralističkog i solidarnog društva koje unapređuje kvalitet života za [[radnik|radnice i radnike]], ugrožene slojeve i cjelokupno društvo;
 
* ubrzavanje društvenog i [[znanost|znanstveno]]-[[tehnologija|tehnološkog]] napretka;
 
* afirmiranje načela [[sekularnost|svjetovnosti]];
 
* unapređenje uravnoteženosti lokalnog i regionalnog razvoja;
 
* zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa, te [[okoliš|okoliša]] i [[životinja]];
 
* promoviranje mirnog i diplomatskog načina rješavanja sporova i sukoba;
 
* korištenje demokratskih i nenasilnih [[parlament]]arnih i izvanparlamentarnih oblika djelovanja i opiranje svim nedemokratskim, autoritarnim i totalitarnim oblicima djelovanja.
 
Umjerena progresivna stranka u matičnom toku zemlje koja je zasnovana na parlamentarnoj demokraciji i tržišnoj kapitalističkoj ekonomiji, sa glasačkim tijelom kako u nižoj klasi tako i u [[srednja klasa|srednjoj]] klasi, mogla bi biti opisana kao [[politička partija|politička stranka]] lijevog centra.<ref>Jackson, Ben (2008). „Social Democracy”. Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E. The New Palgrave Dictionary of Economics. 7 (2nd edition). Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. {{page|year=|isbn=978-0-333-78676-5|pages=}}</ref><ref>Ishay, Michelle R. (2008) [2005]. The History of Human Rights: From Ancient Times to the Globalization Era. Berkeley: University of California Press. {{page|year=|isbn=978-0-520-25641-5|pages=}}</ref> Dok bi stranka sa većim zahtjevima i ciljevima, koja ima glasačko tijelo među onim dijelom malobrojnije, ali svjesnije srednje i niže klase, fizičke i intelektualne, te sa historijom podrške i učešća u emancipacijskim i [[progresivizam|progresivnim]] pokretima, mogla biti opisana kao stranka radikalnije, [[nova ljevica|nove ljevice]].<ref>Hudson, Kate (2012). The New European Left: A Socialism for the Twenty-First Century?. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. {{page|year=|isbn=978-0-230-24876-2|pages=}}</ref><ref>Busky, Donald F. (2000). Democratic Socialism: A Global Survey. Westport, Connecticut: Praeger Publishers. {{page|year=|isbn=978-0-275-96886-1|pages=}}</ref><ref>Harrington, Michael (2011) [1989]. Socialism: Past and Future. New York: Arcade Publishing. {{page|year=|isbn=978-1-61145-335-5|pages=}}</ref><ref>Schweickart, David (2007). „Democratic Socialism”. Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. Encyclopedia of Activism and Social Justice. 1. Thousand Oaks, California: Sage Publications. {{page|year=|isbn=978-1-4129-1812-1|pages=}}</ref>
 
Političke stranke lijevog centra, kao i druge suvremene ljevičarske stranke, uobičajeno ističu sljedeće vrijednosti:<ref>Tansey, Stephen D.; Jackson, Nigel (2008). Politics: The Basics. London: Routledge. {{page|year=|isbn=978-0-415-42244-4|pages=}}</ref>
 
* '''sloboda''' — ne samo [[ljudska prava|ljudske slobode]], nego i sloboda od [[diskriminacija|diskriminacije]], sloboda demokratskog sudjelovanja i sloboda od zavisnosti, ekstremnog [[siromaštvo|siromaštva]], [[strah]]a i zlouporabe [[politička moć|političke]], ekonomske i druge moći i položaja;
* '''jednakost''' — ne samo pred zakonom, nego i jednake šanse i mogućnosti za sve ljude u raznim oblastima [[život]]a, bez obzira na identitetske različitosti, uključujući i one osobe sa poteškoćama bilo koje vrste;
* '''solidarnost''' — pokazivanje razumijevanja i saosjećanja prema osobama koje su žrtve nekog oblika diskriminacije, nepravde, neravnopravnosti ili nezgodnog sticaja okolnosti, te osobna spremnost zajedničkog djelovanja sa drugima na pronalaženju načina za umanjivanje i sprječavanje takvih pojava. Ovo načelo podrazumijeva i razvijanje institucionalnih oblika solidarnosti, te internacionalne solidarnosti.
 
[[Datoteka:Clement_Attlee.png|desno|mini|130p|[[Klement Atli]], umjereni ljevičar i premijer [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] (1945-1951)]]
 
[[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F057884-0009,_Willy_Brandt.jpg|desno|mini|130p|[[Vili Brant]], umjereni ljevičar i kancelar [[Nemačka|Nemačke]] (1969-1974)]]
 
[[Datoteka:Olof_Palme_1974_(cropped).jpg|desno|mini|130p|[[Ulof Palme]], umjereni ljevičar i premijer [[Švedska|Švedske]] (1969-1976 i 1982-1986)]]
 
[[Datoteka:Helen_Clark_2.jpg|desno|mini|130p|[[Helen Klark]], umjerena ljevičarka i premijerka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (1999-2008)]]
 
Lijevi centar se opire svakom obliku [[autoritarnost|autoritarizma]] i jednopartizma.<ref>(2006). The Primacy of Politics: Social Democracy and the Making of Europe's Twentieth Century. Cambridge University Press. {{page|year=|isbn=978-0-521-81799-8|pages=}}</ref><ref>Evans, Bryan; Schmidt, Ingo, ur. (2012). Social Democracy After the Cold War. Edmonton, Alberta: Athabasca University Press. {{page|year=|isbn=978-1-926836-87-4|pages=}}</ref><ref>Kenworthy, Lane (2014). Social Democratic America. New York: Oxford University Press. {{page|year=|isbn=978-0-19-932251-0|pages=}}</ref><ref>Cronin, James E.; Ross, George W.; Shoch, James (2011). What's Left of the Left: Democrats and Social Democrats in Challenging Times. Durham, North Carolina: Duke University Press. {{page|year=|isbn=978-0-8223-5079-8|pages=}}</ref><ref>Rubinstein, David (2006). The Labour Party and British Society: 1880–2005. Brighton, England: Sussex University Press. {{page|year=|isbn=978-1-84519-055-2|pages=}}</ref><ref>Corfe, Robert (2010). The Future of Politics: With the Demise of the Left/Right Confrontational System. Bury St Edmunds, England: Arena Books. {{page|year=|isbn=978-1-906791-46-9|pages=}}</ref><ref>Orlow, Dietrich (2000). Common Destiny: A Comparative History of the Dutch, French, and German Social Democratic Parties, 1945–1969. New York: Berghahn Books. {{page|year=|isbn=978-1-57181-185-1|pages=}}</ref><ref>Edinger, Lewis Joachim (1956). German Exile Politics: The Social Democratic Executive Committee in the Nazi Era. Berkeley: University of California Press.</ref> Stoga, lijevi centar se opire konceptima jednopartijske vladavine takozvanih komunističkih partija 20. stoljeća.<ref>Childs, David (2000). The Two Red Flags: European Social Democracy and Soviet Communism since 1945. London: Routledge. {{page|year=|isbn=978-0-415-22195-5|pages=}}</ref><ref>Bogdanor, Vernon (1985). „The Social Democratic Party and the Alliance”. Ur.: Burch, Martin; Jaenicke, Douglas; Gardner, John. Three Political Systems: A Reader in British, Soviet and American Politics. Manchester University Press. {{page|year=|isbn=978-0-7190-1085-9|pages=}}</ref><ref>Van Oudenaren, John (1991). Détente in Europe: The Soviet Union and the West since 1953. Durham, North Carolina: Duke University Press. {{page|year=|isbn=978-0-8223-1133-1|pages=}}</ref>
 
== Popis političkih stranaka lijevog centra i umjerene ljevice ==
<div style="-moz-column-count:3; column-count:3;">
* [[Laburistička partija (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka (Velika Britanija)]]
* [[Laburistička partija (Norveška)|Laburistička stranka (Norveška)]]
* [[Laburistička partija (Irska)|Laburistička stranka (Irska)]]
* [[Australijska laburistička partija|Australijska laburistička stranka]]
* [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska stranka Njemačke]]
* [[Socijaldemokratska partija Austrije|Socijaldemokratska stranka Austrije]]
* [[Socijaldemokratska partija Švicarske|Socijaldemokratska stranka Švicarske]]
* [[Socijaldemokratska partija Finske|Socijaldemokratska stranka Finske]]
* [[Švedska socijaldemokratska partija|Socijaldemokratska stranka Švedske]]
* [[Socijaldemokrati (Danska)|Socijaldemokrati (Danska)]]
* [[ Smjer — socijaldemokracija|Smjer — socijaldemokracija (Slovačka)]]
* [[Češka socijaldemokratska partija|Češka socijaldemokratska stranka]]
* [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka (Srbija)]]
* [[Socijaldemokratski savez Makedonije]]
* [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]
* [[Socijaldemokrati (Slovenija)]]
* [[Socijaldemokratska partija Crne Gore]]
* [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]]
* [[Socijalistička stranka (Belgija)]]
* [[Panhelenski socijalistički pokret|Panhelenski socijalistički pokret (Grčka)]]
* [[Španska socijalistička radnička partija|Španska socijalistička radnička stranka]]
* [[Socijalistička partija (Francuska)|Socijalistička stranka (Francuska)]]
* [[Demokratska partija (Italija)|Demokratska stranka (Italija)]]
* [[Socijalistička partija (Portugal)|Socijalistička stranka (Portugal)]]
* [[Stranka europskih socijalista]]
* [[Radnička partija (Brazil)|Radnička stranka (Brazil)]]
</div>
 
== Popis političara lijevog centra i umjerene ljevice ==
<div style="-moz-column-count:3; column-count:3;">
* [[Martti Ahtisaari]]<ref>[http://www.tpk.fi/ahtisaari/eng/persons/iloniemi.html Martti Ahtisaari: a New Kind of President for an Era of Change by Jaakko Iloniemi]</ref>
* [[Raúl Alfonsín]]
* [[Clement Attlee]]<ref>[http://www.cre.gov.uk/Default.aspx.LocID-0hgnew06b.RefLocID-0hg00900c002.Lang-EN.htm Commission for Racial Equality: Clement Attlee Lecture: Trevor Phillips's speech, 21 April 2005]</ref>
* [[Pavel Axelrod]]
* [[Otto Bauer]]
* [[Eduard Bernstein]]<ref>[http://www.marxists.org/reference/archive/bernstein/index.htm Eduard Bernstein Reference Archive]</ref>
* [[Rubén Berríos]]<ref>[http://peacehost.net/WhiteStar/Voices/eng-berrios.html Rubén Berríos Martínez]</ref>
* [[Hermes Binner]]
* [[Léon Blum]]
* [[Rodrigo Borja Cevallos]]<ref>[http://archive.is/20120709084143/findarticles.com/p/articles/mi_gx5221/is_2005/ai_n19135132/pg_2 UXL Newsmakers: Rodrigo Borja Cevallos]</ref>
* [[Willy Brandt]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9016223/Willy-Brandt Encyclopædia Britannica: Willy Brandt]</ref>
* [[Hjalmar Branting]]<ref>[http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1921/branting-bio.html Hjalmar Branting: The Nobel Peace Prize 1921]</ref>
* [[Leonel Brizola]]
* [[Ed Broadbent]]<ref>[http://thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 The Canadian Encyclopedia: Social Democracy]</ref>
* [[Walt Brown]]
* [[Gro Harlem Brundtland]]
* [[Fernando Henrique Cardoso]]<ref>[http://www.harrywalker.com/speakers_template.cfm?Spea_ID=624 Fernando Henrique Cardoso: Harry Walker Lecturing Agency]</ref>
* [[Ingvar Carlsson]]<ref>[http://www.sweden.gov.se/sb/d/4136;jsessionid=aIZyJdRyfx59 Government of Sweden: Governments and Prime Ministers since 1900]</ref>
* [[Helen Clark]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/539296.stm BBC News: Profile of Helen Clark]</ref>
* [[Major James Coldwell]]<ref>[http://thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&;Params=A1ARTA0007520 The Canadian Encyclopedia: Social Democracy]</ref>
* [[Gilberto Concepción de Gracia]]
* [[Mário Covas]]
* [[Juan Dalmau Ramírez]]
* [[Fedor Dan]]
* [[Luiz Inácio Lula da Silva]]
* [[Kemal Derviş]]<ref>[http://web.archive.org/20030403104141/european-convention.eu.int/CVs/pdf/Dervis.pdf Kemal Derviş: Curriculum Vitae]</ref>
* [[Tommy Douglas]]<ref>[http://thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 The Canadian Encyclopedia: Social Democracy]</ref>
* [[Ruth Dreifuss]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2117532.stm The Federal Authorities of the Swiss Confederation: Ruth Dreifuss]</ref>
* [[Bülent Ecevit]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2117532.stm BBC News: Bulent Ecevit: Survivor finally falls]</ref>
* [[Tage Erlander]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9032917/Tage-Erlander Encyclopædia Britannica: Tag Erlander]</ref>
* [[Carlos Garaikoetxea]]
* [[Einar Gerhardsen]]
* [[Felipe Gonzalez]]
* [[Mikhail Gorbachev]]<ref>[http://web.archive.org/web/20110523110909/http://www.voanews.com/english/2007-07-27-voa59.cfm Voice of America News: Gorbachev Says Russia Reversing Democratic Freedoms, US Acting Unilaterally]</ref>
* [[Per Albin Hansson]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9039181/Per-Albin-Hansson Encyclopædia Britannica: Per Albin Hansson]</ref>
* [[Bob Hawke]]
* [[L. T. Hobhouse]]
* [[J. A. Hobson]]
* [[Toomas Hendrik Ilves|Toomas H. Ilves]]<ref>[http://www.jamestown.org/edm/article.php?article_id=2371486 Eurasia Daily Monitor: Ilves wins Estonia's Presidency]</ref>
* [[Erdal Inonu]]<ref>[http://countrystudies.us/turkey/81.htm History of the Social Democratic Populist Party (of Turkey)]</ref>
* [[Jean Jaurès]]
* [[Paul Keating]]<ref>[http://apology.west.net.au/redfern.html Paul Keating: Australian Launch of the International Year for the World's Indigenous People]</ref>
* [[Friedrich Kellner]]<ref>[http://bushlibrary.tamu.edu/pastexhibits/kellner.php George Bush (41) Presidential Library and Museum: The Diary of Friedrich Kellner]</ref>
* [[Norman Kirk]]<ref>[http://books.google.com/books?id=Gj9Hcpob8FwC&pg=RA1-PA80&lpg=RA1-PA80&dq=norman+kirk+social+democrat&source=web&ots=KhFibNyxoe&sig=3a7FbAQ4tcsPoLquS_mEBbFsQHg Social Democracy in Neoliberal Times: The Left and Economic Policy Since 1980, Ch. 4, p.80]</ref>
* [[Wim Kok]]
* [[Etbin Kristan]]
* [[Dennis Kucinich]]
* [[Robert Kuttner]]<ref>[http://archive.is/20120713083833/findarticles.com/p/articles/mi_m1295/is_n3_v61/ai_19158821 Everything for Sale: The Virtues and Limits of Markets.]</ref>
* [[Oskar Lafontaine]]<ref>[http://www.wsws.org/articles/2004/aug2004/lafo-a16.shtml Germany: What is Oskar Lafontaine up to?]</ref>
* [[Ricardo Lagos]]
* [[Mark Latham]]
* [[Jack Layton]]<ref>[http://www.ndp.ca/bio/ New Democratic Party: Jack's Biography]</ref>
* [[Julius Leber]]<ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/biography/Leber.html Julius Leber: A Biography]</ref>
* [[René Lévesque]]
* [[David Lewis (politician)|David Lewis]]<ref>[http://thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 The Canadian Encyclopedia: Social Democracy]</ref>
* [[Stephen Lewis]]
* [[Trygve Lie]]
* [[Wilhelm Liebknecht]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9048179/Wilhelm-Liebknecht Encyclopædia Britannica: Wilhelm Liebknecht]</ref>
* [[Anna Lindh]]
* [[Paavo Lipponen]]
* [[Ramsay Macdonald]]
* [[Nelson Mandela]]<ref>[http://www.999today.com/politics/news/story/5382.html Mandela is 'greatest political hero']</ref>
* [[Julius Martov]]
* [[Walter Nash]]
* [[Obafemi Awolowo]]
* [[Olof Palme]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9058140/Olof-Palme Encyclopædia Britannica: Olaf Palme]</ref>
* [[Andreas Papandreou]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9058319/Andreas-Papandreou Encyclopædia Britannica: Andreas Papandreou]</ref>
* [[Göran Persson]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9389330/Goran-Persson Encyclopædia Britannica: Göran Persson]</ref>
* [[Louis Pio]]
* [[Georgi Plekhanov]]<ref>[http://bartleby.com/65/pl/Plekhano.html The Columbia Encyclopedia, Sixth Edition: Plekhanov, Georgi Valentinovich]</ref>
* [[Karl Polanyi]]
* [[Jože Pučnik]]
* [[Ivica Račan]]
* [[Ivo Josipović]]
* [[Poul Nyrup Rasmussen]]<ref>[http://www.nyrup.dk/nyrup/underside.asp?MIId=127 Poul Nyrup Rasmussen]</ref>
* [[Ségolène Royal]]<ref>[http://www.guardian.co.uk/france/story/0,,1722450,00.html The Guardian: Is this the face of France's first Madame la Présidente?]</ref>
* [[Kevin Rudd]]<ref>[http://www.themonthly.com.au/excerpts/issue18_excerpt_005.html The Monthly: Howard's Brutopia: What the Prime Minister doesn't want to talk about by Kevin Rudd]</ref>
* [[August Rei]]<ref>[http://www.president.ee/en/estonia/heads.php?gid=81971 The President of the Republic of Estonia: August Rei]</ref>
* [[Manuel Rosales]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/6180358.stm BBC News: Profile: Manuel Rosales]</ref>
* [[Alex Salmond]]
* [[Giuseppe Saragat]]<ref>[http://www.britannica.com/ebc/article-9065724 Encyclopædia Britannica: Giuseppe Saragat]</ref>
* [[Michael Joseph Savage]]<ref>[http://www.primeminister.govt.nz/oldpms/1935savage.html Prime Ministers of New Zealand: Michael Joseph Savage]</ref>
* [[Max Shachtman]]
* [[Lim Kit Siang]]
* [[Karpal Singh]]
* [[Thorvald Stauning]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9069489/Thorvald-Stauning Encyclopædia Britannica: Throvald Stauning]</ref>
* [[Norman Thomas]]
* [[Gough Whitlam]]
* [[J. S. Woodsworth]]<ref>[http://archives.cbc.ca/IDC-1-74-851-4955/people/tommy_douglas/clip1 CBC: A new brand of Canadian social democracy]</ref>
* [[Jose Luis Rodriguez Zapatero]]<ref>[http://www.spainview.com/people/biog_zp.html José Luis Rodríguez Zapatero: President of the Government and Secretary General of the PSOE (Spanish Socialist Workers' Party)]</ref>
* [[Vera Zasulich]]
</div>
 
== Povezano ==
* [[Ljevica]]
* [[Krajnja ljevica]]
* [[Progresivizam]]
* [[Socijaldemokracija]]
* [[Socijalizam]]
* [[Demokratski socijalizam]]
* [[Progresivna alijansa]]
* [[Socijalistička internacionala]]
 
== Izvori ==
{{reflist|2}}
 
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Barbieri, Pierpaolo (25 April 2017). "The Death and Life of Social Democracy". Foreign Affairs.
* Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. (2007). Encyclopedia of Activism and Social Justice. SAGE Publications. p. 448. ISBN 978-1412918121
* Eatwell, Roger; Wright, Anthony (1 March 1999). Contemporary Political Ideologies: Second Edition. Bloomsbury Academic. p. 80. ISBN 978-0826451736.
* Curian, George Thomas; Alt, James E.; Chambers, Simone; Garrett, Geoffrey; Levi, Margaret; McClain, Paula D (12 October 2010). The Encyclopedia of Political Science Set. CQ Press. p. 401. ISBN 978-1933116440.
* Sargent Tower, Lyman (2009). Contemporary Political Ideologies: A Comparative Analysis (14th ed.). Wadsworth Publishing.
* Draper, Hal (1966). "The Two Souls of Socialism". New Politics.
* Hain, Peter (1995). Ayes to the Left. Lawrence and Wishart.
* Bernstein, Eduard (1899). "Evolutionary Socialism". Marxists Internet Archive.
* Bevan, Aneurin (1952). In Place of Fear.
* Tarnoff, Ben (12 July 2017). "How social media saved socialism". The Guardian.
* Batson, Andrew (March 2017). "The State of the State Sector". Gavekal Dragonomics.
* Morley, James W. (1993). Driven by Growth: Political Change in the Asia-Pacific Region.
* Kerr, Roger (9 December 1999). "Optimism for the New Millennium".
* Jackson, Samuel (6 January 2012). "The failure of American political speech". The Economist.
* Zimmerman, Klaus (19 February 2010). "Social Democracy in America?". The Atlantic.
* Lerer, Lisa (16 July 2009). "Where's the outrage over AIG bonuses?". Politico.
* Powell, Michael (6 November 2006). "Exceedingly Social But Doesn't Like Parties". The Washington Post.
* Carlock, Greg; McElwee, Sean (18 September 2018). "Why the Best New Deal Is a Green New Deal". The Nation. ISSN 0027-8378.
* "Resolution: Recognizing the duty of the Federal Government to create a Green New Deal" (PDF). U.S. House of Representatives.
* Rizzo, Salvador (11 February 2019). "Fact Checker: What's actually in the 'Green New Deal' from Democrats?". The Washington Post.
* "An Open Call to All Progressive Forces". Progressive International. 30 November 2018.
* Engels, Friedrich (1885). England in 1845 and in 1885. Cited in Hollander 2011
* Luxemburg, Rosa. Reform or Revolution.
* Engels, Friedrich (2004). Collected Works, Volume 50. New York: International Publishers.
* Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, eds. (2016). The Handbook of Neoliberalism. Routledge. ISBN 978-1138844001.
* "Declaration of principles". Socialist International. 22 June 1989.
* Arora, N.D. (2010). Political Science for Civil Services Main Examination. Tata McGraw-Hill Education.
* Gregory, Paul; Stuart, Robert (2003). Comparing Economic Systems in the Twenty-First. South-Western College Pub. p. 152. ISBN 0-618-26181-8.
* Tom Angier (8 February 2017). "What French philosophy can tell us about the EU, nationhood, and the decline of social democracy".
* Jörg Michael Dostal (19 December 2016). "The Crisis of German Social Democracy Revisited". The Political Quarterly.
* Espen Goffeng (12 September 2017). "En venstreside på villspor".
* G. R. Searle (2004). A New England?: Peace and War, 1886–1918. ISBN 9780198207146.
* Lewis, Jane; Surender, Rebecca (2004). Welfare State Change: Towards a Third Way?. Oxford University Press.
* Gregoire, Carolyn (10 September 2013). "The Happiest Countries In The World". The Huffington Post.
* Conley, Julia (20 March 2019). "Social Democratic Nations Rank Happiest on Global Index (Again).". Common Dreams.
* Radcliff, Benjamin (25 September 2013). "Western nations with social safety net happier". CNN.
* "Hjalmar Branting: The Nobel Peace Prize 1921".
* "Encyclopædia Britannica: Wilhelm Liebknecht".
{{refend}}
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Social democracy}}
* [http://www.socialdemocrat.org/ Socialdemocrat.org]
* [https://web.archive.org/web/20060412171332/http://www.misc-iecm.mcgill.ca/socdem/epaper.htm Radovi na temu budućnosti kanadske socijaldemokracije]
* [http://www.socialdemocracia.org/ Socialdemocracia.org] (na španjolskom)
* [http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 Canadian Encylopedia: Social democracy]
* [http://www.sussex.ac.uk/Users/hafa3/socdem.htm Socijaldemokracija u nedovršenoj globalnoj revoluciji] (engleski)
* [http://www.marxists.org/archive/luxemburg/1915/junius/index.htm Kriza Socijaldemokracije] od [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]] (engleski)
* [https://web.archive.org/web/20110803193549/http://www.noviplamen.org/ Novi Plamen - lijevi list koji iznosi i socijaldemokratske stavove]
 
{{Ideologije}}
== Povezani članci ==
{{Normativna kontrola}}
* [[ljevica]]
* [[krajnja ljevica]]
 
[[Kategorija:Socijaldemokracija]]
[[Kategorija:Socijaldemokracija| ]]
[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Ekonomske ideologije]]
[[Kategorija:Socijalna filozofija]]
[[Kategorija:Demokracija]]
[[Kategorija:Politički spektar]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Lijevi_centar