Historija sociologije – razlika između verzija

=== Misao o društvu u [[Novi vijek|novom vijeku]] ===

S pojavom [[kapitalizam|kapitalizma]], pojavile su se dvije nove klase — [[buržoazija]] i [[proletarijat]]. Iako su svi bili jednaki pred pravom i zakonom, postojala je velika razlika zasnovana na ekonomskoj moći pojedinca. Tada su se pojavile dvije struje u sociologiji:

** ''Kritična'' koja je, analizirajući kapitalističko društvo, ukazivala na nužnost njegovog ukidanja i uspostavljanja novog i pravednog društva za sve njegove članove (utopistička, socijalutopistička, naučni socijalizam). ''Teorije društvenog ugovora'' govore da su ljudi po prirodi jednaki i da ni jedan društveni zakon ne može dovesti u pitanje zakone prirode. Kao ''jednaki i slobodni ljudi'' mogu odlučiti kako će organizirati međusobne odnose i uopće kako će živjeti. Oni kao jednaki i slobodni ''potpisuju ugovor'' kojim uspostavljaju društvo koje im odgovara. S obzirom da ugovor, kao pravni akt, mogu potpisati samo slobodni i jednaki građani, to oni tim činom uspostavljaju i odgovarajuće društvo — ''građansko društvo''. Glavni predstavnici teorije društvenog ugovora su: [[Thomas Hobbes]], [[Baruch de Spinoza]], [[John Locke]] i [[Jean Jacques Rousseau|Jean-Jacques Rousseau]].

** ''[[Thomas Hobbes]]'' ([[1588]].-[[1679]]. godine). kaže da je ''čovjek po prirodi sebičan i zao'' i teži ostvarenju svoje potrebe nezavisno od drugih ljudi, ali pošto su svi ljudi takvi, oni se svjesno i dobrovoljno odlučuju da ograniče svoju prirodu da bi dobili garanciju za egzistenciju. Sklapaju sporazum, ugovor kojim stvaraju društvo, a sva svoja prava prenose na državu i vladara koji vlada u njihovom interesu i kome su se oni dužni pokoravati. Takvu državu on naziva ''Levijatan'' i kaže da pojedinac praktično i nema drugog izlaza nego da se opredijeli za nju.

** ''[[Baruch de Spinoza]]'' ([[1632]].-[[1677]]. godine) za razliku od Hobbesa daje liberalniju, demokratskiju verziju teorije društvenog ugovora. On smatra da ljudi ne prenose sva prava već zadržavaju ''pravo na slobodu savjesti, dostojansto i vlasništvo''. To su neotuđiva ljudska prava.

** ''[[Jean Jacques Rousseau|Jean-Jacques Rousseau]]'' ([[1712]].-[[1778]]. godine), francuski [[filozof]], smatra da su ljudi po prirodi dobri, ali da ih društvo kvari, i sukladno s tim, on je veliki ''protivnik privatnog vlasništva''. On se zalaže za uspostavljanje takvog društva u kojem će ljudi moći sačuvati svoja prirodna prava na ''slobodu, jednakost i ravnopravnost'', u kojoj se prava ne prenose, već je sam narod nosilac suvereniteta koji je nedjeljiv i neotuđiv. Rousseau-ove ideje su nakon Buržoaske revolucije ugrađene u Jakobinski ustav.

** ''[[Claude-Henri de Saint-Simon]]'' ([[1760]].-[[1825]].) zasnovao je svoje učenje na snažnoj kritici [[kapitalizam|kapitalističkog]] društva. Posebno je kritizirao ''privatno vlasništvo'' i ''hijerarhijsku organizaciju društva''. Buduću organizaciju naziva ''socijalističkom'', a njegove ideje će ući u osnove [[Karl Marx|Marksove]] teorije naučnog [[socijalizam|socijalizma]]. Njegove ideje su prije svega ideja o ''ukidanju privatnog vlasništva'', ideja o ''ukidanju države'', ideja o ''raspodjeli prema radu'' u prvoj fazi odnosno ''prema potrebama'' u drugoj fazi socijalizma i na kraju ideja o tome da ''proizvodnjom trebaju upravljati oni koji u njoj rade''. On smatra da treba uvesti nauku koja će izučavati društvo u cjelini i takvu nauku naziva ''socijalnom fiziologijom''.

** ''[[Charles Fourier]]'' ([[1772]].-[[1837]]. godine) je zastupao slične ideje kao i Saint-Simon. U vezi sa tim idejama, došlo je do nastojanja da se one ostvare. Osnovane su takozvane ''falange'' u kojima ljudi žive udruženi kao proizvođači i kao potrošači, pri čemu svako radi ono za što ima prirodne sklonosti.