Verzija na datum 29 decembar 2019 u 20:54 uredi Obsuser (razgovor \| doprinos) Potvrđeni korisnici 2.409 izmena →‎Vanjske poveznice: + ← Starija izmjena		Verzija na datum 3 maj 2020 u 01:23 uredi poništi 89.201.184.0 (razgovor) nadopune oznaka: vizualno uređivanje Novija izmjena →
Red 13: \| utjecao_na = }} '''Edmund Husserl''' (Pronitz, [[8. travnja]] [[1859]]. - [[Freiburg]], [[27. travnja]] [[1938]].), [[Njemačka\|njemački]] filozof, osnivač naučne filozofije - [[fenomenologija\|fenomenologije]]. Bio je profesor na [[Halle (Saale)\|Halleu]] i(1887), [[Göttingen]]u (1901) te u [[Freiburg\|Freiburgu]] (1916) gdje je 1928. maknuz zbog rasnih zakona, a njegovo mjesto zauzima njegov bivši asistent [[Martin Heidegger]]. Asistentica na sveučilištu bila mu je ~~[[Sveta~~i Edith Stein~~\|sv.Edith Stein]]~~.Smatrao je da je pravi predmet filozofije istraživanje biti i da se prema toj predmetnosti filozofija razlikuje od drugih znanosti, a cjelokupnost trancendentalnih svijest, kao izvor svega što postoji, naziva ''"apsolutni život"''. Edmund Husserl je nesumnjivo najznačajniji filoofski mislilac na prelazu u XX. st. I to ne samo zato što se njegove ideje u svoj njihovoj širini upravo danas razrađuju, dopunjuju i primjenjuju uz filozofske dijaloge i teze i na mnogim područjim nanstvenih rasprava uopće, nego i zato što one na neki način znače i sintezu tematike na završetku XIX. st. Kad njegov sistem nazivaju transcedentalnim pozitivizmoma, onda je očito da su na taj način tendencije XIX st. dobile posebnu sintezu , a suvremena filoofska razmatranja historijski uvjetovanu bazu svog daljnjeg razvoja, a Husserlova misao time epohalno značenje u razvoju današnje filozofije. Husserlovu '''''[[Fenomenologija\|fenomenologiju]]''''' treba razumjeti iz njenih povijesnih korijena, jer se na taj način jasno vidi kako sve stvaralačke misli imaju svoju duboku dijalektičku povezanost u duhovnim antitezama i kojih su nastale, i kako izrastaju kao svaka nova misao iz svoje povijesne baštine. Filozofski opus Husserla sadržava u sebi tri razvojna stupnja, koji se obilježacaju kao "''deskriptivna fenomenologija''", "''transedentalna fenomenologija''" i konašno završna ili "''transcedentalna egologija''". Deskriptivna, transcedetalna i egologična fenomenologija nisu tri različite nego jedna te ista fenomenologija, koja filozofsku tematiku sve dublje i svestranije osvjetljuje nataj način što prva stavlja težište na samu kritičku deskripciju odnosa subjekta i objekta, druga pokazuje uvjetovanost (granice i mogućnosti) spoznaje u subjektu, a treća naglašava da se, kada je riječ o subjektu, ne misli na empirijsku psihologijskom tematikom obuhvaćenu svijest, nego na svijest uopće, koju Husserl naziva 'transcedetalnim ego', za koje na da je uistinu irealan. == Literatura == * Filipović, Vladimir (1979), Novija filozofija Zapada, Filozofska hrestomatija 8 NZMH == Vanjske poveznice ==

Edmund Husserl – razlika između verzija