Južnoslovenski jezici – razlika između verzija

'''Južnoslovenski jezici''' su jedna od tri grane [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]] (uz [[Zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenske]] i [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenske]]) koja je geografski razdvojena od govornika ostalih slavenskih jezika pojasom gdje se govori [[Njemački jezik|njemački]], [[Mađarski jezik|mađarski]] i [[rumunjski jezik]]. Južnoslavenskim jezicima govori preko 30 miliona ljudi u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]]. Sami južnoslavenski jezici se dijele na istočnu i zapadnu grupu.

 

'''Južnoslavenski standardni jezici'''

 

S obzirom na diskusije u vezi klasifikacije južnoslavenskih jezika potrebno je skrenuti pažnju na to da se slovenski, bugarski i makedonski temelje na različitim [[dijalekt]]ima i zato se u njihovom slučaju radi o tri zasebna [[Standardni jezik|standardna jezika]].<ref>{{cite book |last=Friedman |first=Victor |language=engleski |editor1-last=Brian |editor1-first=D. Joseph, ur. |title=When Languages Collide: Perspectives on Language Conflict, Language Competition, and Language Coexistence |publisher=Ohio State University Press |pages=261–262 |chapter=Language in Macedonia as an Identity Construction Site |trans_chapter=Jezik u Makedoniji s gledišta konstrukcije identiteta |location=Columbus |year=2003 |oclc=50123480}}</ref> Nasuprot njima, standardni jezik [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] temelji se na istom dijalektu ([[Štokavski|štokavskom]]),<ref>{{cite book|last=Gröschel |first=Bernhard |authorlink=Bernhard Gröschel |year=2009 |language=njemački |title=Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik |trans_title=Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike |series=Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34 |location=München |publisher=Lincom Europa |pages=265 |isbn=978-3-929075-79-3 |oclc=428012015 |lccn=2009473660 |ol=15295665W}} {{COBISS-Sr|ID=170938892}}. {{COBISS-Sl|ID=43144034}}. [http://d-nb.info/994941226/04 Inhaltsverzeichnis].</ref> pa se zato ne radi o četiri standardna jezika nego o četiri varijante<ref>{{cite book|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |year=2010 |title=Jezik i nacionalizam |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |deadurl=no |location=Zagreb| publisher=Durieux |pages=77–90 |isbn=978-953-188-311-5 |lccn=2011520778 |oclc=729837512 |ol=15270636W |ssrn=3467646 |id={{CROSBI|475567}} |archivedate=8.7.2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/690BiBe4T |accessdate=21.8.2016}} {{CROLIB|ID=D1500720015}}. {{COBISS-Sr|ID=521757076}}.</ref> jednog [[Policentrični jezik|policentričnog]] srpskohrvstskog standardnog jezika.<ref>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian, ur. |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans_chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskog standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> Kriterij za klasifikaciju u varijante istog [[Policentrični standardni jezik|policentričnog standardnog jezika]] je od samih početaka teorije policentričnosti zajednička dijalektalna osnovica.<ref>{{cite book |last=Kloss |first=Heinz |editor1-last=Göschel |editor1-first=Joachim |editor2-last=Nail |editor2-first=Norbert |editor3-last=van der Els |editor3-first=Gaston, ur. |title=Zur Theorie des Dialekts: Aufsätze aus 100 Jahren Forschung |language=njemački |publisher=F. Steiner |pages=310, 312 |chapter=Abstandsprachen und Ausbausprachen |trans_chapter=Abstand-jezik i Ausbau-jezik |series=Zeitschrift fur Dialektologie and Linguistik, Beihefte, n.F., Heft 16 |location=Wiesbaden |year=1976 |isbn=3-515-02305-4 |oclc=2598722}}</ref>