Protagora – razlika između verzija

{{otheruses}}

[[Datoteka:Salvator Rosa - Démocrite et Protagoras.jpg|thumb|200px|[[Salvator Rosa]]: ''Demokrit i Protagora'']]

'''Protagora''' ([[Grčki jezik|grč]]. Πρωταγόρας, oko 481–oko 411. god. st. e.) bio je [[Antička Grčka|antički grčki]] [[Filozofija|filozof]], jedan od najznamenitijih [[sofista]]. [[Platon]] u svom dijalogu ''[[Protagora (dijalog)|Protagora]]'' kaže da je on izumeo ulogu profesionalnog sofiste, odnosno "učitelja vrline".

 

 

== Relativizam ==

Najpoznatija Protagorina izreka jeste ona koja se nalazi u spisu ''Istina ili govori koji obaraju'' (Ἀλήθεια ἤ Καταβάλλοντες λόγοι) i koja glasi: "[[Čovek]] je merilo svih stvari: onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu" (πάντων χρημάτων μέτρον ἐστὶν ἄνθρωπος, τῶν μὲν ὄντων ὡς ἔστιν, τῶν δὲ οὐκ ὄντων ὡς οὐκ ἔστιν, [[Sekst Empirik|Sext. Emp.]] ''Adv. math''. 7.60). Kao i mnogi drugi fragmenti [[Presokratovci|presokratskih filozofa]], i ova je rečenica došla do nas izolovana, bez ikakvog konteksta, pa je njeno istinsko značenje i danas predmet sporenja. [[Platon]] Protagori pripisuje [[Relativizam|relativističko]] stanovište, a posebno [[etički relativizam]]: prema tom tumačenju, Protagora zapravo govori da ono što se meni čini istinitim – to za mene i jeste istinito, ono što se tebi čini istinitim – to za tebe i jeste istinito, i tako za svakog pojedinog čoveka. Međutim, mnogi su ispitivači zastupali stav da ovde Protagora ne misli na pojedinačnog, već na generičkog čoveka, pa bi čitava ljudska vrsta bila merilo i [[kriterij istine]]. Spor oko tumačenja te izreke pokrenuo je i raspravu o tome treba li "stvari" (χρήματα) razumeti isključivo kao predmete [[Čula|čulnog]] opažanja ili značenje te reči treba da uključi i područje vrednosti.

 

 

== Ostale oblasti ==

U delu ''O bogovima'' (Περὶ θεῶν) Protagora kaže: "O bogovima ne mogu znati niti da jesu niti da nisu, niti kakvo je njima obličje: jer mnogo toga sprečava pouzdano znanje, nejasnoća [same stvari] i kratkoća ljudskog života" (fr. 4). To je jedini fragment ovog spisa koji nam se sačuvao, te je o njemu teško donositi pouzdane zaključke: iako nam izgleda primamljivo da na osnovi ove rečenice Protagoru proglasimo za [[Skepticizam|skeptičnog]] i [[Agnosticizam|agnostičkog]] mislioca, koji ruši uspostavljene tradicije u [[Religija|religiji]], za to nikakvih drugih dokaza nemamo, a tome prilično protivreči i slika koju nam je o Protagori ostavio Platon. Možda je najlakše i najsigurnije ovaj fragment protumačiti u skladu s Protagorinim stanovištem o relativnosti [[Gnoseologija|ljudske spoznaje]].

 

Protagora je otvarao nove puteve u proučavanju [[Gramatika|gramatike]] i [[Lingvistika|nauke o jeziku]]. Prema nekim izvorima, on je klasifikovao različite vrste iskaza i terminološki je razlikovao [[Gramatički rod|rodove]] [[imenica]]. U jednom duhovitom odlomku [[Aristofan]]ovih ''[[Oblakinje|Oblakinja]]'' Protagora je prikazan kako pokušava da skuje ženski rod ἀλεκτρύαινα od imenice muškog roda ἀλεκτρυών (= petao).

 

* [[Antička filozofija]]

 

* [http://www.iep.utm.edu/p/protagor.htm The Internet Encyclopedia of Philosophy, s.v. ''Protagoras'']

 

{{Filozofija}}

 

[[Kategorija:Presokratovci]]

[[Kategorija:Ateisti]]