Wikipedija

Magnetizam – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Red 50:
{{Glavni|Feromagnetizam}}
 
'''Feromagnetizam''' je svojstvomagentizam karakterističnokoji zaje [[željezo]], [[nikal]], [[kobalt]] i [[gadolinij]], za njihove međusobne [[slitine]] i neke spojeve s drugim elementima, a samo za malen broj tvari u kojima se ta četiri elementa ne pojavljujufero. Feromagnetične tvari imaju izrazitu relativnu magnetsku permeabilnost, znatno veću od 1 (od 1000 do 10 000). Feromagnetizam nastaje kao posljedica jakih međudjelovanja (interakcija) magnetskih momenata atoma, zbog čega nastaje kolektivno magnetsko uređenje, takozvana '''spontana magnetizacija''', koja se s porastom temperature smanjuje. Zbog toga feromagnetične tvari pokazuju jaku "magnetičnost", u vanjskome magnetskome polju postaju inducirani magneti koje zatim to polje privlači. To inducirano polje mogu zadržati neko vrijeme, pa i stalno.
 
Osobito je važna [[Curieva temperatura|Curieva točka]], tj. granična temperatura iznad koje te tvari gube feromagnetična svojstva i postaju paramagnetici (za [[željezo]] 758 [[celzij|°C]], [[nikal]] 360 °C, [[kobalt]] 1075 °C, [[gadolinij]] 16 °C). [[Hlađenje]]m na temperaturu nižu od Curiejeve ponovno nastaje feromagnetsko stanje. Feromagnetične tvari imaju više ili manje izražen takozvani remanentni magnetizam ili '''zaostali magnetizam''': ako ih se dovede u [[magnetsko polje]] i zatim djelovanje polja ukloni, njihova magnetizacija ne iščezne potpuno ([[histereza]]). Tako se od tvari s velikim remanentnim magnetizmom dobivaju jaki stalni ili permanentni magneti. Posebnu skupinu feromagnetičnih materijala čine tvari poznate pod nazivom [[Ferit (magnet)|ferit]].
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Magnetizam