Verzija na datum 4 mart 2020 u 08:59 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 4 mart 2020 u 09:00 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 53: Franjevci su igrali istaknutu ulogu u povijesnom i kulturnom životu [[Bosna i Hercegovina\|Bosne]] i [[Hrvatska\|Hrvatske]]. Hrvatski sveci franjevci su [[Nikola Tavelić\|sv. Nikola Tavelić]] i [[Sveti Leopold Mandić\|sv. Leopold Mandić]]. U [[Bosna i Hercegovina\|Bosnu]] dolaze kao misionari koji rade na iskorjenjivanju učenja [[Bosanski krstjani\|bosanskih krstjana]], već [[1291]]. godine i tu trajno ostaju, a franjevačka provincija [[Bosna Srebrena]] je jedina ustanova koja neprekidno djeluje od srednjeg vijeka pa do danas. Godine [[1339]]. se ustanovljava [[Bosanska vikarija]], na čelu s fra [[Peregrin Saksonac\|Peregrinom Saksoncem]], koji je imao značajnu ulogu i na dvoru bana [[Stjepan II. Kotromanić\|Stjepana II. Kotromanića]], a naimenovan je i [[Bosanski Biskup\|bosanskim biskupom]]. Prvi franjevački samostan u [[Bosna\|Bosni]] je podignut u [[Mila]]ma kod [[Visoko (BiH)\|Visokog]]g oko [[1340]]. godine, a kasnije su izgrađeni i samostani u [[Kraljeva Sutjeska\|Sutjesci]],[[Olovo (BiH)\|Olovu]], [[Srebrenica\|Srebrenici]], [[Fojnica\|Fojnici]], [[Kreševo\|Kreševu]]... Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom Balkanu, a njeno područje se proteže od [[Apulija\|Apulije]] na sjeveru [[Italija\|Italije]] pa do [[Crno more\|Crnog mora]]. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina\|Bosne]] dolazi do podjele vikarije [[1514]]. na [[Bosna Srebrena\|Bosnu Srebrenu]] (na prostoru pod Turskom okupacijom) i [[Bosna-Hrvatska\|Bosnu-Hrvatsku]] (na preostalom području) i obje ove vikarije su [[1517]]. godine izdignute u rang provincija. Sultan [[Mehmed El-Fatih]] je [[1463]]. godine izdao dokument na osnovu kojeg se franjevcima dozvoljava dalje djelovanje u [[Bosna i Hercegovina\|Bosni]]. U 16. stoljeću se područje provincije Bosne Srebrene širi s Turskim osvajanjima, pa obuhvaća i [[Slavonija\|Slavoniju]], [[Srem\|Srijem]], [[Banat]] i južnu [[Ugarska\|Ugarsku]] (do [[Budim]]a). U 18. stoljeću, dolazi do osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se [[1757]]. izdvajaju i prekosavski samostani, te se [[1758]]. godine ustanovljava područje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a [[1847]] se ustanovljava i zasebna [[hercegovačka provincija]]. Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i znanstvenom životu [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]], a najistaknutiji među njima bili su: [[Matija Divković]], [[Nikola Lašvanin]], [[Filip Lastrić]], [[Ivan Franjo Jukić]], [[Grga Martić]], kao i mnogi drugi.

Franjevci – razlika između verzija