|
'''Jazovka''' je jama kod [[Sošice|Sošica]] na [[Žumberak|Žumberku]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].
Poznata je i kao mjesto stratištamasovnog nacističkihubojstva i ustaških vojnikaHrvata tijekom i nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata ]] od strane [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana ]]. ▼== Stratište ustaških i nacističkih ranjenika 1945. ==
Jazovka je, prema navodima istraživača, duboka oko 40 metara, a između otvora i prvog sloja kostiju razmak je oko 30 metara. Žrtve su bile uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli iz bolnica 1945. godine.
▲Poznata je i kao mjesto stratišta nacističkih i ustaških vojnika tijekom i nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od strane [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]].
Jazovka je postala medijski "hit" 1990. [[Vjesnik]] je u prigodnom izdanju "Jazovka" iz 29. VI. 1990. bez ikakvih argumenata tvrdio da u jami leže kosti 40.000 nevinih osoba koje su pobili [[komunisti]].<ref>Hrvatski leksikon, I, 537</ref>
Povjesničar Josip Jurčević iznio je podatak o 476 kostura koji su do danas pronađeni, a prema povjesničarki Blanki Matković je tamo skončalo 447 žrtava, uglavnom odvođenih iz Zagrebačkih bolnica Sv. Duh i Vinogradska bolnica nakon završetka Drugog vjetskog rata. [1]
Žrtve su po kontroverznom povjesničaru [[Josip Jurčević|Josipu Jurčeviću]] bile uglavnom ranjenici i medicinsko osoblje, a po Anti Bakoviću tri [[časna sestra|časne sestre]] koje su pripadnici [[JNA|Jugoslavenske armije]] prisilno odveli iz [[bolnica]] [[1945]]. godine. Još kontroverzija "Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava" iznijela je podatak o pronađenih 476 [[kostur]]a. Ista ta Komisija je utvrdila mnoštvo laži kao što su 2238 žrtava [[Logor Jasenovac|logora Jasenovac]] pa se njihova "istraživanja" mora uzimati s dosta opreza. Posebno zato što se 15 godina nakon ukidanja Komisije nitko nije bavio ovim slučajem.<ref>[http://www.portalnovosti.com/glas-konclogora Glas Konclogora]</ref>
Protiv zločinaca još nije počeo sudski postupak.
Nakon oslobođenja Zagreba jedinice [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenske armije]] su odlučile smjestiti stotine svojih ranjenika u zagrebačke bolnice. O količini teško ranjenih pripadnika JA govori podatak o 240 njihovih grobova na [[Mirogoj|Mirogoju]], velikim djelom boraca preminulih u danima nakon oslobođenja Zagreba. Danima prije oslobođenja ustaše i nacisti su povukli sa sobom veliku većinu svojih ranjenika. Ostali su samo teško ranjeni i bolesni za koje nove vlasti nisu imale milosti. O tome svjedoče autentični zapisi o otpuštanjima više stotina ranjenika 5., 6. i 7. svibnja 1945. Nakon oslobođenja iz Zakladne bolnice, 14. svibnja odvedeno je 70 muškaraca, dijelom Nijemaca, ali dijelom i nenjemačkog podrijetla. Čini se da se radilo o članovima njemačkih formacija koje su se povlačile zajedno s Nijemcima s područja Sjeverne Afrike ili Sovjetskog Saveza. Među njima pronalazimo Tunižanina, Palestinca, četiri Alžirca, šest Marokanaca te po jednog Rusa, Čeha, Poljaka. Za razliku od drugih preseljenja ranjenika gdje je navedena lokacija na koju su preseljeni i to je bilo zavedeno, ova "premještanja" su vjerojatno bila na stratište.<ref>Ivo Goldstein, Zagreb 1941.-1945., str. 364-366</ref>
Za tri časne sestre s. Liphardu Horvat, s. Konstantinu Mesar i Geraldu Jakob, inače njegovateljice u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, koje su bačene u jamu pokrenut je postupak proglašenja blaženima unutar Katoličke Crkve.
Svake godine na [[Dan antifašističke borbe]] se iznad jame Jazovke obilježavaju skupovi u organizaciji Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka na kojima se nose ustaška obilježja, uzvikuje ustaški poklič [[Za dom spremni|"Za dom spremni!"]] te veliča [[NDH]]. S obzirom da datum 22. lipnja nema nikakve poveznice s Jazovkom radi se o očitoj provokaciji na taj državni praznik, a ne nikakvoj komemoraciji u spomen na stradale na tom mjestu. Predsjednik HOZ Jazovka Boris Prebeg smatra da je u Brezovici 22. lipnja "ispaljen prvi hitac u hrvatsku državu od strane članova [[KPJ]]" te je time izjednačio [[RH]] i NDH.<ref>[http://www.portalnovosti.com/lipanjski-ples-kostura Lipanjski ples kostura]</ref>
== Vanjske poveznice ==
| 