Zuko Džumhur – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Infokutija biografija
|ime =Zulfikar Džumhur
|datum_rođenja ={{Datebirth date|1920-09-24|dma9|24}}
|mjesto_rođenja =[[Konjic]], [[Kraljevina SHS]]
|datum_smrti ={{dda|1989.|11|29|1920.|099|24|df=y}}
|mjesto_smrti =[[Herceg Novi]], [[SR Crna Gora]], [[SFRJ]]
|poznat_po =putopisima i karikaturama
}}
 
'''Zulfikar Zuko Džumhur''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Jugoslavija|jugoslovenski]] [[putopisac]], [[slikar]] i [[karikaturista]], rođen je u [[Konjic]]u [[24. septembar|24. septembra]] [[1920]]. godine.
Potiče iz stare ugledne ulemanske porodice. <br />
Otac mu je Abduselam Džumhur i majka Vasvija rođena Rufo. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u [[Beograd]]u, gdje mu je otac radio kao [[imam]], a višu gimnaziju u Sarajevu [[1939]]. <br />
Počeo je studirati pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi [[Petar Dobrović|Petra Dobrovića]]. Prve crteže je objavio u "Narodnoj armiji" [[1947]], a od tada sarađuje kao karikaturista i [[ilustrator]] u "Ježu", "Borbi", "Vetrenjaci", [[Politika (novine)|"Politici"]], [[Oslobođenje (list)|"Oslobođenju"]], reviji "Danas", [[NIN]]-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 [[karikatura]].
<br />
Napisao je [[scenario|scenarije]] za više kratkih i tri za igrane [[film]]ove. Uradio je 35 [[scenografija]] za pozorište, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije [[Hodoljublje]]. Zajedno sa [[Momo Kapor|Momom Kaporom]] autor knjige "Zelena čoja Montenegra".
 
== Biografija ==
Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu [[29. novembar|29. novembra]] [[1989]]. godine.
Rođen je u [[Konjic]]u [[24. septembar|24. septembra]] [[1920]]. godine, a potiče iz stare ugledne ulemanske porodice. Otac mu je Abduselam Džumhur i majka Vasvija rođena Rufo. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u [[Beograd]]u, gdje mu je otac radio kao [[imam]], a višu gimnaziju u Sarajevu [[1939]]. godine. Počeo je studirati pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi [[Petar Dobrović|Petra Dobrovića]]. Prve crteže je objavio u "Narodnoj armiji" [[1947]], a od tada sarađuje kao karikaturista i [[ilustrator]] u "Ježu", "Borbi", "Vetrenjaci", [[Politika (novine)|"Politici"]], [[Oslobođenje (list)|"Oslobođenju"]], reviji "Danas", [[NIN]]-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 [[karikatura]].
 
Napisao je [[scenario|scenarije]] za više kratkih i tri za igrane [[film]]ove. Uradio je 35 [[scenografija]] za pozorište, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije [[Hodoljublje]]. Zajedno sa [[Momo Kapor|Momom Kaporom]] autor knjige "Zelena čoja Montenegra". Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu [[29. novembar|29. novembra]] [[1989]]. godine. Zuko Džumhur je bio izuzetan čovjek. Sâm predsjednik [[SFRJ]] [[Josip Broz Tito]] vrlo rado se družio s njim. Zuko je jedan od najvećih [[boem]]a svoga vremena.
 
== Bibliografija ==
Linija 37 ⟶ 33:
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Authority controlPutopisci]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-Z|UKO Džumhur]]
[[Kategorija:Authority control]]