Lazzaro Spallanzani – razlika između verzija

Lazzaro Spallanzani ([[Scandiano]], [[12. siječnja]] [[1729.]] – [[Pavia]], [[11. veljače]] [[1799.]]) bio je talijanski [[Biologija|biolog]] i [[isusovac]], poznat po svojim radovima iz ljudske i animalne [[Fiziologija|fiziologije]] i [[Reprodukcija|reprodukcije]]. Prvi je uspio izvesti [[Umjetna oplodnja|umjetnu oplodnju]] kod životinja, a najveću mu je slavu donio eksperiment koji je dokazao nemogućnost stvaranja života iz nežive tvari. Usavršenu inačicu Spallanzanijevog eksperimenta izveo je [[Louis Pasteur]].

 

Rođen je u [[Scandiano|Scandianu]] u talijanskoj regiji [[Emilia-Romagna|Emiliji Romagni]]. S 15 godina upisuje se u isusovačku školu u [[Reggio Emilia|Reggiu Emilia]], gdje prati predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] i [[Retorika|retorike]].

Upisuje se na Sveučilište u [[Bologna|Bologni]], najprije na studij prava, ali ubrzo ga napušta i upisuje se na ''prirodnu filozofiju''. Diplomira biologiju na istom sveučilištu i kasnije se specijalizira u [[Zoologija|zoologiji]] i [[Botanika|botanici]] na nekoliko francuskih sveučilišta.

Spallanzani umire u noći između [[11. veljače|11.]] i [[12. veljače]] [[1799.]] u svojoj kući u [[Pavia|Paviji]].

 

Spallanzanijev je najveći doprinos bio na području fiziologije [[Probava|probave]] i [[Disanje|disanja]], kao i životinjskog [[Reprodukcija|razmnožavanja]]. Postao je međunarodno poznat svojim eksperimentom kojim je dokazao da život ne može spontano nastati iz nežive tvari.

 

[[1761.]] počinje se zanimati za pitanje nastanka života na Zemlji i uključuje se u znanstvenu debatu o Teoriji spontanog nastanka. Znanstvenici su u ono doba vjerovali da se jednostavniji organizmi kao npr. muhe, crvi, žabe itd. spontano generiraju iz nežive tvari. Nakon četiri godine proučavanja objavljuje, u ono doba najvažniji, znanstveni rad o ovom problemu "Esej o mikroskopskim promatranjima glede Sustava nastanka (života) od gospode Needham i Buffon" (''Saggio di Osservazioni Microscopiche sul Sistema della Generazione de’ Signori di Needham e Buffon''), kojim eksperimentalno dokazuje nemogućnost nastanka života iz nežive tvari.

 

U svom je eksperimentu pripremio [[Hranidbena podloga|hranidbenu otopinu]] koju je [[Sterilizacija|sterilizirao]] i stavio u staklenu posudu koja je imala uski grlić. Nekoliko je posuda odmah zapečatio tako što je rastopio grlić posude na plameniku, druge je začepio plutenim čepom, a treće je pustio potpuno otvorene. Nakon nekoliko dana primijetio je da je došlo do razvoja [[bakterija]] u [[Hranidbena podloga|hranidbenoj otopini]] u otvorenim posudama i u onim začepljenim plutenim čepom kroz koje je ipak mogao prolaziti zrak. U zapečaćenim se posudama nije razvio nikakav trag života. Time dokazuje da bakterije ne mogu spontano nastati iz hranjive otopine, nego da su zračnim putem [[Bakterijske kolonije|kolonizirale]] hranjivu otopinu. Ovaj ga je eksperiment proslavio u cijeloj Europi.

 

[[Image:Spallanzani - Dissertazioni di fisica animale e vegetabile, 1780 - 4275441.tif|thumb|''Dissertazioni di fisica animale e vegetabile'', 1780]]

[[1768.]] Spallanzani objavljuje veliki rad "O radu srca i krvnih žila" (''Dell’azione del cuore nei vasi sanguigni'') u kojem eksperimentalno dokazuje postojanje razmjene plinova u krvi. Dokazuje zatim i postojanje želučanog soka i objašnjava proces [[Probava|probave]] kao kombinirani proces mehaničkog meljenja namirnica nakon kojeg slijedi kemijsko djelovanje [[sekret]]a iz probavnog trakta. Prethodno se mislilo da je probava isključivo mehanički proces.

Dokazao je niz drugih znanstvenih činjenica iz životinjske fiziologije, kao orijentaciju [[šišmiš]]a u prostoru pomoću [[ultrazvuk]]a ([[eholokacija]]) i sposobnost ponovnog izrastanja izgubljenih dijelova tijela kod nekih [[gmaz]]ova.

 

[[Image:Monumento a Lazzaro Spallanzani.jpg|mini|desno|Spallanzanijev kip na istoimenom trgu u rodnom Scandianu.]]

Jedan [[Mars]]ov [[krater]] promjera 72,5 km dobio je ime po Spallanzaniju.

Talijanski Državni institut za zarazne bolesti (''INMI-Istituto nazionale malattie infettive'') u [[Rim]]u nosi ime "Lazzaro Spallanzani".

 

 

 

{{Životni vijek|1729|1799|Spallanzani, Lazzaro}}