Richard Nixon – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 35:
|-
|'''Stranka:'''
|''[[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]]''
|}
 
'''Richard Milhous Nixon''' ([[Yorba Linda]], [[Kalifornija]], [[9. 1.|9.1.]] [[1913]]. - [[New York]], [[22. 4.|22.4.]] [[1994]]) bio je američki političar i državnik, poznat po tome što je jedini uspio dva puta biti izabran za potpredsjednika i dva puta za predsjednika. Najviše ga se ipak pamti po tome sto je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dužnosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere [[Watergate]].
 
 
== Rani život i karijera ==
 
Richard Millhouse Nixon je rođen kao dijete u familiji siromašnih [[kveker]]skih farmera. Rano djetinjstvo mu je, osim siromaštva, obilježio snažan vjerski odgoj i stroga pravila o zabrani alkohola, psovanja i plesanja.
 
Linija 64 ⟶ 62:
 
Međutim, Nixonov brutalni postupak prema Hissu, kao i prema liberalno orijentiranim političkim protivnicima, je doveo do neprijateljstva liberalne javnosti, ali i medija, s kojima će Nixon biti u neobjavljenom ratu do završetka svoje političke karijere.
 
 
== Potpredsjednik SAD ==
 
Reputacija Nixona kao gorljivog antikomunista je bila jedan od glavnih razloga zašto ga je predsjednički kandidat [[Dwight D. Eisenhower]] na republikanskoj konvenciji godine [[1952]]. odabrao za svog potpredsjedničkog kandidata. Time se nastojala djelomično zadovoljiti konzervativna struja u stranci, nezadovoljna nominacijom Eisenhowera kao favorita liberala i umjerenjaka.
 
Linija 87 ⟶ 83:
 
== Političar iz sjene ==
 
Nixon se nakon poraza nije odrekao političkih ambicija, i u tu je svrhu odlučio ojačati svoju izbornu bazu kao guverner Kalifornije. Međutim, godine 1962. se ispostavilo da je popularni demokratski guverner [[Pat Brown]] za njega preveliki zalogaj.
 
Linija 107 ⟶ 102:
 
Nixonova strategija se isplatila, iako su izborni rezultati bili tješnji nego što se očekivalo. Nixon je dobio 500.000 glasova više od Humphreya, ali je zato osvojio elektore u ključnim državama i relativno lako osvojio predsjednički mandat.
 
 
== Nixonovo predsjedništvo ==
 
Prvi i najvažniji zadatak koji je Nixon sebi postavio pri dolasku u Bijelu kuću bilo je okončati vijetnamski rat na način koji ne bi bio protumačen kao američki poraz. U tu je svrhu Nixonov najbliži suradnik - savjetnik za nacionalnu sigurnost, a kasnije državni sekretar - [[Henry Kissinger]] formulirao strategiju temeljenu na tzv. [[Realpolitik|realnoj politici]] lišenoj ideoloških i hladnoratovskih predrasuda, ali isto tako i bilo kakvih moralnih skrupula.
 
Linija 116 ⟶ 109:
 
Te ofenzive su izvedene tajno, bez formalnog odobrenja Kongresa ili objave, što je Nixon poslije vlastitim tumačenjem ustavnih ovlasti. Međutim, u američkoj javnosti, pogotovo među radikalnim ljevičarskim studentima, ta je odluka izazvala masovne, a negdje i krvave demonstracije, od kojih su najpoznatije one prilikom kojih je [[1970]]. godine ubijeno četvoro studentata na [[Univerzitet Kent|Univerzitetu Kent]]. Istovremeno je nastojanje da se razotkriju Nixonove tajne operacije dovelo do masovnog "curenja" podataka iz američke administracije, što je samog Nixona učinilo paranoidnim i sklonim korištenju prljavim trikovima i ilegalnim aktivnostima da to spriječi.
 
 
 
Drugi važan aspekt Nixonove vijetnamske strategije je zaslužan za ono što mnogi smatraju jednim od najpozitivnijih aspekata njegove vanjske politike. Nixon je smatrao kako SAD moraju iskoristiti ideološki, a od kraja 1960-ih i tinjajući oružani sukob SSSR-a i [[Narodna Republika Kina|NR Kine]]. Godine [[1971]]. je otišao na historijsko putovanje u Kinu, sreo se s [[Mao Tse-tung|Mao Zedongom]] i omogućio NR Kini da postane stalni član UN. Taj će proces označiti početak kineskog otvaranja prema svijetu.
Linija 130 ⟶ 121:
 
Nixon je također, u nastojanju da se smire etničke, rasne i druge tenzije u američkom društvu, kao prvi predsjednik uveo programe tzv. afirmativne akcije ili [[pozitivna diskriminacija|pozitivne diskriminacije]], koji su trebali pomoći [[Afroamerikanci|crncima]] i drugim manjinama da se što brže u pravima i socijalnom statusu izjednače s većinskim bijelcima.
 
 
== Nixonov pad ==
 
Za Nixonovu političku karijeru se kobnim pokazalo ono što se ispočetka držalo njegovim najvećim trijumfom.
 
Linija 153 ⟶ 142:
 
== Nixon nakon Bijele kuće ==
 
Nixon je nakon izlaska iz Bijele kuće bio uvjeren da će protiv njega biti nastavljena krivična istraga, te da će na kraju završiti u zatvoru. Međutim, novi predsjednik Gerald Ford je [[9. 9.|9.9.]] [[1974]]. donio tada kontroverznu odluku kojom se na bivšeg predsjednika primjenjuje [[abolicija (krivično pravo)|abolicija]]. Tako se na odgovor na pitanje je li Nixon prekršio zakon nikada nije mogao pronaći na sudu.
 
Linija 172 ⟶ 160:
Mnogi historičari smatraju da je Nixon bio pretjerano i neopravdano sotoniziran, isto onako kao što je njegov prethodnik i antipod Kennedy bio pretjerano i neopravdano veličan kao jedan od najvećih američkih predsjednika.
 
== VanjskiVanjske linkoviveze ==
{{Commonscat|Richard Nixon}}
* [http://www.whitehouse.gov/history/presidents/rn37.html White House biography]
Linija 197 ⟶ 185:
{{Potpredsjednici SAD}}
{{Osobe Hladnoga rata}}
{{Normativna kontrola}}
 
{{Lifetime|1913|1994|Nixon, Richard}}
 
[[Kategorija:Državnici]]
[[Kategorija:Predsjednici SAD]]
[[Kategorija:DržavniciPotpredsjednici SAD]]
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Članovi Republikanske stranke (SAD)]]